Obavijesti Video Pretražite Navigacija
KOGA ĆE SE ISTRAŽIVATI?

Horvat: "Bit će istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu"

Darko Horvat
Darko Horvat DNEVNIK.hr
Aktualno Galerija Darko Horvat Darko Horvat Foto: DNEVNIK.hr Tomislav Ćorić - 1 Tomislav Ćorić - 1 Foto: Provjereno +0 Tomislav Čorić Galerija 1/3 >>
Ministar graditeljstva Darko Horvat najavio je istragu o kućama koje su se urušile uslijed razornog potresa na području Petrinje, a obnovljene su nakon rata.

"Bit će istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu", izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat uoči sjednice Vlade. Nije želio odgovoriti na pitanje koga će se istraživati niti komentirati činjenicu da je sadašnji sisačko-moslavački župan Ivo Žinić bio zadužen za obnovu tog područja od 1995. godine. "Sjest ćemo s njima za stol… Zazivati bilo čiju odgovornost sada je bespredmetno do trenutka dok ne budemo sigurni što se događalo", kazao je Horvat.

Istaknuo je da će se dio u potresu porušenih kuća trajno zamijeniti montažnima. Odgovarajući na upit hoće li obnova Sisačko-moslavačke županije biti uklopljena u postojeći Zakon o obnovi Zagreba, Horvat je kazao da je uredba o tome u završnoj fazi pripreme te da će na sjednicu Vlade doći u četvrtak.

"To neće biti izmjene i dopune zakona, to će biti uredba sa zakonskom snagom koja će proširiti opseg i ingerenciju na potresom postradalo područje", naveo je ministar. Dodao je da će se morati mijenjati i podzakonski akti.

Uredba će, kako je rekao, omogućiti da zakonodavni okvir vezan uz obnovu u Zagrebu obuhvati i Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, ali i da se interventno, bez bilo kakvog gubljenja vremena, podnose zahtjevi i definiraju odluke o onima koji će imati pravo na obnovu.

"I ono što je najvažnije, dat će mogućnost reguliranja plaćanja privremenog smještaja onima koji na to budu imali pravo", naglasio je Horvat. Upitan na koji će se način obnavljati kuće, odgovorio je da su tijekom današnjeg dana naručeni određeni dokumenti, ali i senzorika potrebna da se vjerodostojno ustanovi kako se objekti ponašaju u trenutku potresa.

Za sutra je najavio sastanak s hrvatskim proizvođačima koji se mogu uključiti u izradu montažnih objekata koji bi bili trajno rješenje na prostoru koji je bio pogođen razornim potresom početkom prošloga tjedna.

Napravit će se maksimalno tri ili pet tipskih projekata kuća

"Nadalje, stručnjaci s fakulteta građevinarstva, geodezije i arhitekture moraju napraviti kvalitetan projekt kako bi se u tri ili maksimalno pet tipskih projekata mogle početi ugovarati zamjenske kuće", rekao je Horvat. Svi takvi objekti, bez obzira na dimenzije, morat će imati identičan protupotresni temelj. Kako je naglasio, za početak izgradnje sve mora biti spremno što je prije moguće, a najavio je da će jedan dio njegova ministarstva biti dislociran u Sisak ili u Petrinju.

Istaknuo je i da će se Vladinom uredbom, koja će biti izglasana u četvrtak, omogućiti da se i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija uključe u istu metodologiju ugovaranja radova na sanaciji škola, bolnica i drugih javnih ustanova.

Na pitanje novinara da prokomentira nezadovoljstvo gradonačelnika Petrinje i Siska zbog raspodjele 120 milijuna kuna interventnog novca, rekao je da je on dodijeljen nakon što se napravio inicijalni obuhvat samog područja koje je postradalo i prve procjena štete koju je struka napravila na terenu.

Rekao je da može shvatiti petrinjskog gradonačelnika, ali ne može prihvatiti njegovo nezadovoljstvo time što je Petrinja od tog novca dobila 30 milijuna kuna.

"Ovo nisu sva, ovo su inicijalna sredstva, i kako dobivamo vjerodostojniju sliku od struke s terena, a danas je na terenu gotovo 700 statičara, tako ćemo i sljedeća inicijalna sredstva, temeljem tih informacija, raspodjeljivati općinama, odnosno gradovima i županijama", naveo je Horvat.

Kazao je i da su od prvog dana na terenu statičari. "Dakle, nije se procjena radila napamet i odbacujem svaku sumnju da je to rađeno po nekim stranačkim ili političkim konotacijama. Štetu na terenu procijenili su ljudi koji to jedino mogu", izjavio je ministar.

Vezano za pomoć od međunarodnih institucija, odnosno EU-a, kazao je da u roku od 12 tjedana treba pripremiti nove aplikacije prema europskom Fondu solidarnosti, a u međuvremenu je Vlada uspjela iskomunicirati da se dobivenih 5,1 milijardu za štete koje su evidentirane i prijavljene u Zagrebu može koristiti interventno i za sanaciju šteta na području Sisačko-moslavačke županije.

"Kakva će biti konačna šteta kojom ćemo ići prema novoj aplikaciji i koji ćemo dio prijavljene štete dobiti novom aplikacijom Fonda solidarnosti, to ćemo znati unutar tri mjeseca", naglasio je.

Stanje s robnim zalihama

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao je stanje s robnim zalihama. Kazao je da Hrvatska ima 298 kontejnera koji su raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj. Dio je upotrijebljen za COVID, dio raspoređen zbog potresa u ožujku. Najavio je nabavu 41 kontejnera koji će biti raspoređeni po Sisačko-moslavačkoj županiji. 

Na pitanje zašto se ranije nije išlo u nabavu, odgovorio je: "Nitko ne može pretpostaviti potrebe. Nemoguće je očekivati da imamo toliko kontejnera. Da ih imamo, već bi bili tamo. Mogućnost nabave 1500 kućica, odnosno kontejnera u roku od sedam dana nije moguća", uvjeren je ministar. 

Ministar obrane Mario Banožić rekao je da je u otklanjanju posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji dosad sudjelovalo više od 1000 vojnika.

"Hrvatska vojska uključila se odmah prvu večer u stabilizaciju sustava, omogućavanje prohodnosti cesta i uklanjanja dijelova građevina i građevinskog materijala i omogućila ostalim službama i institucijama da mogu ući u središta gradove i pojedina naselja Sisačko-moslavačke županije", rekao je ministar Banožić novinarima uoči Vladine sjednice.

Istu večer, dodao je, Hrvatska vojska je primila 380 civila u vojarnu i svakog dana skrbi o 400 ljudi koji povremeno dolaze noćiti u vojarnu.

Prvu noć nakon potresa dronovima i termovizijskim kamerama pretraživan je teren kako bi se pronašli unesrećeni ljudi koji su ostali zatrpani u srušenim kućama, a angažirano je i pet helikoptera radi evakuacije. U suradnji s vatrogascima i policijom Oružane snage sudjelovale su u dostavi potrepština, deka, pokrivača, hrane i vode kućanstvima, a HV je dostavljao i kontejnere za smještaj gdje je bio moguć pristup, rekao je Banožić.

Najavio je da će i HV i dalje biti na usluzi, prije svega kroz operativno središte u Petrinji pripremiti pomoću dronova i besposadnih letjelica snimke koje će poslužiti ostalim institucijama u pripremi aplikacije kako bi se vidjeli točni razmjeri štete i kako bi ona što prije išla prema institucijama da bi se pripremilo financiranje obnove.

Znam da je svima već polako dosta, no te se stvari neće riješiti u jednom danu, to će trajati. No sigurno je da će Hrvatska vojska i ubuduće biti uz građane i sve ostale institucije koje traže njezinu potporu, poručio je Banožić.

Vertikala odgovornosti

Odgovarajući na novinarski upit o vertikali odgovornosti, objasnio je kako se Hrvatska vojska stavlja na raspolaganje Stožeru i da će imenovati osobe ispred Ministarstva obrane i Oružanih snaga koje su dobro upoznate s operativom i vojska će izlaziti na teren kao i do sada.

Primjerice, za uklanjanje pojedine građevine potrebno je izdati rješenje "jer se ne možete se zabiti buldožerom i nekakvom mehanizacijom i reći to je to", rekao je.

Dodao je kako je vojska uklonila što je nužno da se ne ugroze životi građana i sada će se uz pomoć Stožera puno prije dobiti rješenja za uklanjanje građevina i mjesto gdje će se odlagati građevinski otpad.

Puno je tu detalja o kojima nitko ne razmišlja kada kaže da je potrebna brzina, naglasio je Banožić i dodao kako je sa Stožerom dobivena operativnost.

U stožerima na lokalnoj razini su ljudi koji su emotivno pogođeni stresom i svim kontaktima koje primaju, očekujem da ćemo ubuduće stvari moći puno brže odrađivati, rekao je Banožić.

Upitan zašto se čekalo sedam dana na osnivanje Stožera, Banožić je odgovorio kako se nije čekalo i da se radilo od prvog dana, a na dodatno pitanje znači li to da na terenu stvari nisu funkcionirale kako je trebalo, odgovorio je da je funkcioniralo ono što je trebalo za stabilizaciju sustava. Poručio je kako se sada treba baviti pripremnim radnjama koje će omogućiti da tijek obnove ide čim prije.

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene