Nismo baš naviknuli na ovakav olujan vjetar i na kontinentu, postavlja se pitanje - otkud se stvorio?
"Vjetar inače nastaje kao posljedica strujanja zračne mase s jednog područja na drugo. Razlog ovoj situaciji danas brzo je premještanje ciklone istočnom Europom prema jugu, i istodobno jačanje jedne stabilne zračne mase, nad srednjom Europom", pojašnjava Darijo Brzoja.
"Ta stabilna zračna masa, ta anticiklona u svom središtu ima vrlo visok tlak, oko 1040 hPa, a uz izražene gradijente nad našim područjem stvorili su se uvjeti i za ovaj jak i olujan vjetar", dodao je.
Pročitajte i ovo
Upravo rijetkost ovako snažnog vjetra u unutrašnjosti, razlog je i ovako velikih posljedica.
"Olujan vjetar nije osobito čest u kopnenom području naše zemlje, i to jest jedan od razloga zašto mogu nastati ovakve posljedice. I kad je riječ o vegetaciji i infrastrukturi. Naime, ako usporedimo biljni svijet u unutrašnjosti, i na Jadranu, vidi se kako je vegetacija na moru kod nas prilagođena jakom vjetru, olujnoj buri, koja je mnogo češća, pa je tako i vegetacija na moru ili otpornija, niska, žilavija, ili je gotovo i nema, kao na primjer na istočnim padinama nekih naših otoka, kao što je to slučaj recimo s Pagom. Isto je i s infrastrukturom, nisu bez razloga naši preci na Jadranu svoje kuće gradili od kamena", objasnio je metereolog.
Pročitajte i ovo
Naravno, svaka šteta za nas je loša, no za prirodu ovo je jedan od načina na koji se stabla rješavaju suhih i nepotrebnih grana te se u konačnici pomlađuju, osnažuju i spremaju za početak vegetacije.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
