Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr)
Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr)

Više od desetljeća i pol radim istraživanja, točnije, tumačim prikupljene podatke o tome što naši građani misle o stanju u državi, o strankama, o političarima... Istraživanja koja bude najveći interes javnosti tiču se ponajprije popularnosti političara i rejtinga stranaka. A najveći izazov interpretacije je ne upasti u zamku tumačenja promjena u rejtinzima koji se nalaze unutar statističke progreške.


Naime, svaki put kada objavljujemo rezultate jasno naglasimo, usmeno i u grafičkim prikazima, koja je metoda prikupljanja podataka, kolika je veličina uzorka te kolika je statistička pogreška navedenog uzorka. Zašto? Jer jako je važno imati sve to u vidu kada tumačimo podatke. To je na neki način "deklaracija" istraživanja. Na primjer, ne možemo direktno uspoređivati podatke dobivene različitim metodama (podatke prikupljenje telefonom i podatke prikupljenje usmeno). Ne možemo tumačiti da je značajna promjena nešto što je manje od statističke pogreške (najčešće sve što je manje od 3.3%). Jer onda sami sebi uskačemo u usta!

Za širu javnost, u tih nekoliko minuta u kojima pokušavamo dati što točniju i iscrpniju informaciju, najvažnije je naglasiti da rezultate pratimo u kontekstu trendova, dakle kretanja rezultata stranaka i političara kroz vrijeme. Da bi to bilo moguće, važno je imati usporedivu mjeru. Stoga Dnevnik Nove TV svakog mjeseca objavljuje Crobarometar, redovito istraživanje rejtinga stranaka i popularnosti političara te o tome što građani misle o Vladinim politikama. I to je jedino istraživanje koje omogućuje usporedivost kroz vrijeme.

No, koliko god se trudio naglasiti sve važne metodološke pretpostavke tog i ostalih istraživanja, svaki put me iznenadi lakoća kojom političari tumače svoj rast popularnosti. Bilo je slučajeva kada bi se osvrtali na "rast" rejtinga od npr. 0,9 posto, bez obzira što se sve što je manje od statističke pogreške (već sam naziv kaže da je se radi o mogućoj grešci!) ne treba tumačiti kao promjenu. No, političari često koriste istraživanja, dakle naše "informiranje" kako bi pokušali "kreirati" javno mnijenje. Zato je važno da javnost zna čitati podatke, kako ne bi bili manipulirani.

CROBAROMETAR sustavno prati opće trendove, ali za svaku posebnu situaciju ili događaj, ukoliko želimo saznati mišljenje javnosti, treba provesti zasebno istraživanje. Nova TV lider je u tome i istraživanja za svaku važnu temu provodi u partnerstvu s najvećom agencijom za ispitivanje javnog mnijenja u Hrvatskoj, Ipsosom.

DNEVNIK NOVE TV i na ovim lokalnim izborima pratio je bilo javnosti i to kroz dva predizborna istraživanja za četiri najveća grada Hrvatske kako bismo mogli usporediti početno stanje te stanje neposredno prije samih izbora. Navedeno omogućuje i uvid u to kakve je učinke napravila predizborna kampanja.

Ono što je važno još jednom naglasiti: predizborna istraživanja omogućuju uvid u trenutno stanje o tome kako građani razmišljaju o izborima, a ne služe kao prediktivna mjera. Nekoliko je razloga tome. Već prvo pitanje u kojem građani kažu planiraju li izaći na izbore pokazuje kako puno njih kaže da će izaći, kažu za koga će glasovati, mi vam to prenesemo i objavimo... i na kraju ne izađu na izbore (stopa izlaska bude značajno manja od stope namjere).

Dakle, u tom smislu, istraživanje daje točnu informaciju o tome kako bi TAJ DAN glasovali građani koji misle kako će izaći na izbore. A za konačan rezultat predikciju mogu dati samo izlazne ankete, kada se već zna tko je zaista izašao (jer se izlazne ankete provode na biračkim mjestima). Tako će biti i 21. svibnja u četiri najveća grada Hrvatske.

Zato, pratite istraživanja, jer vam istraživanja mogu pokazati kako Vaši sumještani trenutačno razmišljaju. Nova TV, u suradnji s agencijom Ipsos, koristeći sva pravila struke, sustavno prenosi to promišljanje i vama. Kada imate priliku, sudjelujte u istraživanjima i budite iskreni. A u konačnici, tko će vam biti gradonačelnica ili gradonačelnik, odlučit ćete upravo vi, uskoro, 21. svibnja.