Svoje žito izvozimo jeftino, a potom brašno od tog istog žita uvozimo skupo, poručili su Hrvatski poljoprivrednici. I to u trenutku kada je cijena žitarica porasla u cijelom svijetu. Jedan je to od razloga poskupljenja cijene kruha, koja bi se ipak mogla kontrolirati da naši mlinovi za proizvodnju brašna nisu mahom ugašeni.

Galerija Kruh: Ilustracija - 2 Žitarice: Ilustracija - 2 Žitarice: Ilustracija - 3 +3 Žitarice: Ilustracija - 4

Mnogo je vremena prošlo otkad su se iz mlinova čuli glasovi radnika i buka strojeva te otkad je sukljao dim iz dimnjaka.

"Prije su mlinovi bili prekriveni prekrasnim bijelim brašnom, a sada su prekriveni paučinom i prašinom. U Hrvatskoj se od hrvatskog žita ne radi brašno. Sekundarna proizvodnja je izostala", izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Tin Kovačić.

Stoga žito jeftino izvozimo, a uvozimo brašno upravo od tog našeg žita, i to oko četiri puta skuplje. Mlinovi bi se možda i ponovno pokrenuli, ali vlasnici su se ipak okrenuli proizvodnji samo osnovne sirovine jer, kako kažu, tržište nije uređeno kako bi štitilo domaćeg prerađivača.

"Trgovački centri uvjetuju da platiš policu, pa onda raznorazni ugovori, ako se roba ne proda, vrate ti i, što je najvažnije - cijena. Oni na našim proizvodima zarađuju duplo. Na primjer, ako ćemo mi njima prodavati brašno za tri kune, oni će ga staviti na policu za šest", rekao je za Dnevnik Nove TV Marijan Ivković, poljoprivrednik i vlasnik zatvorene mlinare.

Skuplje usluge odvjetnika: Ilustracija - 3 Val poskupljenja prešao je i na odvjetničke usluge, uskoro na snazi nove cijene: "U mutnome hvataju priliku"

Videozid: Inflacija, Dino Goleš - 4 Inflacija u eurozoni za listopad ruši rekorde: Energija skuplja za 42 posto

Slabija žetva u Americi i Europskoj uniji, suša u Argentini, rat Rusije i Ukrajine razlozi su porasta međunarodne cijene žitarica za 3,5 posto, a kukuruza za 4,3 posto.

Naša je Vlada kao mjeru zaštite zamrznula cijene za 30 prehrambenih proizvoda, među njima i brašna. Ipak, kruh već poskupljuje, a očekuje se da će mu cijena još rasti.

"Nije se moglo utjecati na sve ono što utječe na formiranje cijene finalnog proizvoda, a to je u ovom slučaju kruh. Dakle, cijene energenata i dalje su u porastu, također i transporta, i one značajno utječu na formiranje cijene kruha na policama", rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.

Građani to itekako osjete na svojem budžetu. "Kruh je preskup i trebao bi ići cijenom dolje. Ako ode još gore, jest ćemo manje kruha i gotovo", rekla je Zorica Poljanec iz Osijeka.

"U sandučićima su računi i u mene djed, kad dobije, ima 2020 kuna mirovine. Znate što je to? Ja kažem: 'Djede, nemoj to ni donositi, ostavi im to tamo.' Pa, jel' nije tako? Treba jesti, treba živjeti", rekla je Milica Janković iz Osijeka.

Ako se snađete za jeftiniju električnu energiju i brašno, dobit ćete i jeftiniji kruh. No ovaj način, koliko god lijep i romantičan bio, ipak nas vraća nekoliko stoljeća unatrag.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju