Iako će se službeni rezultati znati u nedjelju u 23 sata, prve projekcije govore kako je u Nizozemskoj, gdje su izbori već počeli, veliki poraz doživjela ekstremna desnica. U Velikoj Britaniji su uz europske održani i lokalni izbori, na kojima su velik uspjeh ostvarili euroskeptici, a vladajući konzervativci gube potporu.
Pročitajte i ovo
U petak su na birališta izašli i Česi kao i Irci, a Hrvatska će, kao i najveći dio preostalih zemalja birati svojih 11 zatupnika u nedjelju. Zastupnici kojima hrvatski birači daju povjerenje odlučivat će o puno stvari koje su važne za svakodnevni život građana.
DIP će omogućiti glasovanje na poplavljenim područjima
Ovaj put je drugačije. Bit će jači i važniji, odlučili su EU zastupnici. Ali svaka zemlja svoja pravila. Primjerice, Hrvatska bira 11 zastupnika putem otvorenih lista. Što znači da možete glasovati na tri načina: za neku stranačku listu, dakle za listu, ali i kandidata s neke liste. I na kraju možete zaokružiti samo nekog kandidata na listi. Samo u ta tri slučaja vaš glas bit će važeći. Ako zaokružite listu jedne stranke, a kandidata s druge liste, vaš je listić nevažeći.
Izabrani zastupnici tada kreću u posao koji će trajati punih 5 godina, a 11 hrvatskih zastupnika birat će novog šefa Europske komisije ili europsku Vladu.
Pet kandidata: Pučanin Jean-Claude Juncker, najdugovječniji europski premijer, socijalist Martin Schulz, šef Europskog parlamenta, bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt koji vodi liberalnu listu, a zelene predstavlja ujedno i najmlađa kandidatkinja Franziska Keller, dok europsku ljevicu predstavlja Grk Alexis Tsipras.
Stvar izgleda jednostavno, baš kao i u Hrvatskoj. Tko ima apsolutnu većinu u Europskom parlamentu, ima mogućnost sastaviti Vladu, tako je od 751 zastupnika potrebno 376 ruku.
Počeli Europski izbori: Otvorena birališta u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji
No predviđanja govore kako niti jedan od 7 klubova zastupnika neće imati većinu. A onda će to trajati i trajati. Uključit će se i države.
Nova vlada biti će formirana do jeseni. Novi parlamentarci saslušavat će novog predsjednika Komisije, ali ne samo njega, već i sve nove povjerenike. A onda na red dolazi i poračun.
U pet godina, 11 hrvatskih zastupnika donijet će 80 posto zakona i propisa koji se odnose na živote svih Hrvata. Primjerice kolika će nam biti provizija na karticama, kakva nam je brzina interneta, kako kupovati online. Što ćemo jesti, odakle će dolaziti hrana na naš stol. Ukratko, upravo oni odlučuju o tome kako ćemo živjeti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
