Hit-serija "Sluškinjina priča" vratila se na male ekrane i ponovno izazvala lavinu reakcija. Kontroverzna priča o distopijskoj budućnosti u kojoj su žene robinje društvenog sustava već treću sezonu zaredom nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Galerija


Kada je 2017. premijerno prikazana, nitko nije ni slutio da će "Sluškinjina priča" iz HULU-ove serije prerasti u nešto mnogo veće – simbol pokreta otpora, simbol potlačenosti žena u društvu i simbol nakaznosti radikalnog konzervativizma. 

Vezani članci Kvaka 22 (Foto: IMDB) Crnohumorna satira u režiji Georgea Clooneyja oduševit će vas svojom ljepotom, ali i antiratnom porukom "Bijeg iz Dannemore" (Foto: Profimedia) Šokantna i nesvakidašnja priča: Zatvorski bijeg, seks, ljubavni trokut i bezbroj šokova u samo 7 epizoda

Temeljena na istoimenoj knjizi Margaret Atwood iz 1985., "Sluškinjina priča" predstavljena je javnosti kao mračna i uznemirujuća dramska serija od koje će vam potencijalno biti mučno. I zaista se nije radilo o lažnom oglašavanju. 

Distopijska je to priča o republici Gilead, totalitarističkom poretku utemeljenom na ultrakonzervativnom tumačenju Biblije, u kojoj su žene robinje muškaraca i sustava. Podijeljene u kategorije prema svojoj moralnoj vrijednosti i čistoći, svaka skupina žena ima svoju jasno naznačenu ulogu u očuvanju Gileada.

„Posrnule“ žene, one razvedene ili preljubnice, služe samo za rasplod. Nazvane su „Sluškinjama“. Siluju ih njihovi gospodari, muškarci kojima u zločinima pomaže druga skupina žena – one moralno čiste. Udane, ali neplodne. Žene vrhovnih vođa te kompleksne društvene strukture.


Treće su usidjelice, „tete“ koje obučavaju one posrnule robinje o tome koja je njihova nova uloga i kako trebaju biti zahvalne što su podarene zdravom maternicom koja stoga slobodno stoji na raspolaganju onima koji ju žele oploditi.

„Sluškinjina priča“ brutalan je prikaz totalitarnog sistema ne tako daleke budućnosti u kojoj je sloboda žrtvovana na oltaru okultnih vjerovanja i mistike, a sve zbog opsjednutosti moralnom čistoćom. U deset epizoda po sat vremena gledatelj prati težak život i stalnu borbu za opstanak individualnosti kroz lik sluškinje June, koju tumači sjajna Elizabeth Moss.

Brutalno iscrtan mrak totalitarnih sustava

Prije emitiranja pilot-epizode serija je reklamirana kao najmračnija serija novog milenija, a fotografije žena u bizarnim haljama nalik odorama časnih sestara, samo u krvavo crvenoj boji, bile su uznemirujući prizor i bez poznavanja priče.

„Sluškinjina priča“ od samog je početka na sebe navukla bijes konzervativnih religijskih skupina koje su se osjetile ugroženima zbog poruke koju serija šalje. S druge pak strane, otpor koji glavne junakinje serije pružaju sustavu koji ih na sve moguće načine tlači i zlostavlja postao je simbol aktualnih borbi žena diljem svijeta za veća prava. Pokreti za povećanje seksualnih prava žena, osobito prava na pobačaj, ističu „Sluškinjinu priču“ kao jezivo upozorenje kako bi svijet mogao izgledati da jednog dana ekstremni vjernici dođu na vlast i počnu „uvoditi red“.

Crvene halje i bijele kapice sluškinja iz serije u samo dvije godine postale su prepoznatljiv simbol serije, ali i bunta. Osim sjajne i traumatične priče koja je vrhunski prenesena na scenarij, vrlo skupa produkcija učinila je Gilead bolno uvjerljivim mjestom. Minimalizam, čistoća i zastrašujuća pustoš totalitarnog poretka očitava se i u njegovoj arhitekturi i izgledu gradova. Baš kao u koncentracijskim logorima Drugog svjetskog rata, i u Gileadu su ljudi odjeveni prepoznatljivo, prema skupini kojoj pripadaju. Uniformno. Kako ne bi bilo zabune o tome kako ih se treba tretirati.


Da je „Sluškinjina priča“ doista vrhunsko ostvarenje, dokazuje pomna pažnja s kojom se pristupalo svakom aspektu serije. Osim razmišljanja o scenografiji, koreografiji, scenariju i fotografiji, ono što oživljava svu tu hladnu pozadinu i ulijeva strast u hladnoću sustava – jest gluma.

Elizabeth Moss, glumica koja se proslavila u još jednoj megapopularnoj seriji „Mad Men“, u ulozi June i više je nego odlična. Zastrašujuća jednako koliko i dirljiva u svojoj odlučnosti da ne dopusti da ju sustav proguta, Moss je uprizorenje osobe koja nema što izgubiti, pa ide na sve ili ništa. Manipulira, bori se, bježi, laže i voli, a sve ne bi li zadržala barem dijelić svog identiteta koji joj je grubo oduzet uspostavom države Gilead.

Osim nje, tu je i sjajna Yvonne Strahovski, glumica koja utjelovljuje Serenu, za razliku od June moralnu i udanu ženu. Neplodnu, nažalost, pa primoranu da eksploatira druge. Njezin lik vjerojatno je najkompleksniji u cijeloj seriji jer je u njemu isprepleteno mnogo konfliktnih poriva. Vjera obuzdava razum, no razum postaje rob osjećajima, a osjećaji pak ponovno proizlaze iz Serenina razuma, koji joj govori da nije Gilead nije društvo koje je ona sanjala.

Fantastično ostvarenje

Snažni likovi žena, od kojih je svaka ranjena i zlostavljana na svoj način, čine mrežu osobnosti ove serije koja rezultira u crno obavijenim muralom sudbina. Od kojih je jedna tužnija od druge. Zanimljivo je kako je sva pažnja usmjerena samo na ženske likove, osiguravateljice sistema Gileada, dok su muškarci potpuno sporedni likovi čija je vrijednost i zanimljivost tek vrlo sporedna.

Kritika i publika reagirali su na ovu seriju oduševljeno, a rijetko kada se dogodi da političke posljedice zbog jedne TV serije budu ovolike. Kontroverzna pitanja, odlična produkcija i mučna priča učinili su „Sluškinjinu priču“ jednom od najpopularnijih serija današnjice, a njezini obožavatelji upravo mogu uživati u novim epizodama treće epizode.

Tko još ne prati ovu seriju, kad-tad će to početi. Vrijedna je svake minute gledanja.