Na Zemlji živi još samo pet tisuća planinskih i istočnih nizinskih gorila, najvećih u svijetu, i te veličanstvene životinje sada se suočavaju s opasnošću nestanka, poručili su u nedjelju dužnosnici IUCN-a na Svjetskom kongresu o očuvanju života na Zemlji u Honoluluu.
Pročitajte i ovo
Danas su kritično ugrožene četiri od šest vrsta čovjekolikih majmuna, uključujući planinskog gorilu, istočnog nizinskog gorilu, te orangutana s Bornea i orangutana sa Sumatre, pokazuje ažurirana IUCN-ova Crvena lista, najopsežniji popis biljnih i životinjskih vrsta u svijetu.
Čimpanze i bonoboi smatraju se ugroženima.
"Uistinu je tužno svjedočiti klizanju planinskih i istočnih nizinskih gorila - koji spadaju među naše najbliže rođake - prema istrebljenju", zaključio je glavni direktor IUCN-a Inger Andresen.
U proteklih 20 godina rat, lov i gubitak staništa koje su preuzele izbjeglice doveli su "do strahovitog pada populacije za više od 70 posto" kada su u pitanju planinske i istočne nizinske gorile, pokazuje ažurirano izvješće IUCN-a.
Tako je populacija podvrste istočnog nizinskog gorile (G. b. graueri) drastično smanjena od 1994. godine, kada je brojila 16.900 jedinki, na samo 3.800 u 2015. Populacija planinskih gorila blago se pak oporavila i sada broji oko 880 jedinki.
Iako je ubijanje tih čovjekolikih majmuna protuzakonito, najveća im je prijetnja lov, tumače stručnjaci.
Prema Johnu Robinsonu, primatologu i glavnom dužnosniku za očuvanje života na Zemlji Društva za očuvanje divljine, genocid u Ruandi potaknuo je katastrofalan niz događaja koji su pogodili i gorile.
"Zbog genocida je puno ljudi pobjeglo iz Ruande, puno je izbjeglica došlo u Demokratsku Republiku Kongo, naselivši područja na kojima dotada gotovo i nije bilo ljudi", kazao je Robinson za AFP.
Neki su lovili gorile zbog mesa dok su aktivnosti poput vađenja ruda i proizvodnje ugljena i naseljavanja ljudi utjecale na staništa gorila.
"Ljudi koji su se doselili u taj dio Demokratske Republike Kongo smatrali su gorile delikatesom", pojasnio je Robinson. "Prava je strahota što gubimo naše najbliže rođake na ovom planetu", dodao je.
Ažurirana IUCN-ova Crvena lista sada obuhvaća 82.954 biljne i životinjske vrste. Gotovo trećini njih, odnosno njih 23.928, prijeti izumiranje, upozoravaju iz IUCN-a.
Oporavak pandi; zebra u opasnosti
Dobra je vijest pak promjena statusa pandi u najnovijem izvješću IUCN-a iz "ugrožene" u "ranjivu" vrstu, zahvaljujući intenzivnim nastojanjima vlasti u Kini da sačuvaju te životinje.
Zahvaljujući mjerama zaštite poboljšano je i stanje populacije tibetanske antilope (Pantholops hodgsonii), čiji je status stoga poboljšan iz "ugrožene" u "gotovo ugroženu vrstu". Prijetnju joj predstavlja u prvom redu komercijalni krivolov, zbog skupocjenog krzna.
Pojačan lov na zebre zbog mesa i kože prouzročio je pak izmjenu statusa te vrste iz "manje zabrinjavajuće" u "gotovo ugroženu".
"Populacija je u proteklih 14 godina smanjena za 24 posto, s oko 660 tisuća na sadašnjih procijenjenih tek nešto više od 500 tisuća jedinki", navode u IUCN-u.
Zbog nezakonitog lova i gubitka staništa status "gotovo ugrožene" vrste dodijeljen je i trima vrstama afričkih antilopa, uključujući zaljevsku dujker antilopu, te još dvije podvrste šumskih dujker antilopa, žutoleđu (Cephalophus silvicultor) i bijelog trbuha (Cephalophus leucogaster).
Među biljkama Crvena lista naglasila je sve izraženiju prijetnju istrebljenja koju za havajske biljke predstavljaju invazivne vrste, uključujući svinje, koze, štakore puževe i biljke uvedene iz drugih dijelova svijeta.
U izvješću se ističe da je istrijebljeno 38 od 415 havajskih biljnih vrsta a njih još četiri uvršteno je na popis istrijebljenih u divljini, što znači da ih se može naći samo u uzgoju.
Čak 87 autohtonih havajskih biljnih vrsta prijeti istrebljenje, ističe se u izvješću. (Hina)
