Ivan Đikić rekao je da je plagiranje rak rana hrvatskog obrazovnog i znanstvenog konteksta.
Pročitajte i ovo
"Taj problem pogađa cijelo hrvatsko društvo. To nije problem samo Hrvatske, nego u svim zemljama. Razlika je način na koji ga shvaćamo i na koji se borimo protiv plagiranja. Tu toleranciju koja je danas prisutna želimo pretvoriti u nultu stopu tolerancije prema plagiranju. Radi se o tome da je plagiranje nedopustiva greška", kazao je Đikić refereirajući se na "grešku" kako se od optužbi za plagijat branio prozvani ministar obrazovanja Pavo Barišić.
"U Njemačkoj su ministri podnijeli ostavku iz moralnih razloga da ne štete vladi i da pokažu primjerom da imaju moralnu odgovornost. To je nešto što žele uvesti za sve političare. Zato se nadamo da će se u Saboru stvoriti konsenzus stranaka da je to bitno za društvo. Trend odlaska mladih i obitelji s djecom je velik. Hrvatska ide u ponor i moramo se suočiti s njim", poručio je Đikić.
Poznati znanstvenik odlučio je prekinuti svoj angažman u Hrvatskoj u okviru splitskog sveučilišta dijelom i stoga što je premijer Andrej Plenković stao iza ministra Barišića. No, nada se da će premijer promijeniti svoj stav.
"Ministar plagijator s puno drugih nečasnih radnji"
"Jako vjerujem u ono što premijer Plenković jako naglašava - da je on proeuropski političar, da ima europsku politiku sa europskim standardima i na tom smjeru europskog premijera nadam se da će uvesti europske standarde nulte tolerancije na plagiranje. To zahvaća i članove njegove Vlade i nadam se da će jednog dana promijeniti tu svoju odluku da je stao iza osobe koja je dokazani plagijator i koji ima puno drugih nečasnih radnji", ustvrdio je Đikić.
Na pitanje o mogućem povratku na splitsko sveučilište, znanstvenik kaže kako je odluka bila posljedica obrane njegovog integriteta.
"...Ljudskog i profesionalnog integriteta protiv laži koje su iznesene od strane rektora Šime Anđelinovića koji tvrdi da sam ja u nekom njegovom imaginarnom sukobu interesa. I dok god bude rektor Sveučilišta lagao o svojim profesorima i smijao se cijeloj javnosti ja ne moram raditi na tom sveučilištu. Petnaest godina sam radio volonterski. Puno energije i znanja uložio sam da educiram ljude u Splitu i to neću prestati raditi, ali ne pod zastavom splitskog sveučilišta", kazao je Đikić dodavši i da do danas nije dobio potvrdu da je njegova ostavka službeno prihvaćena.
"Na mnoge načine pokušava se promijeniti moja odluka, rektor pokušava uspostaviti suradnju između splitskog i frankfurtskog sveučilišta samo da ne bi morao povući svoje laži. Takva parodija nije nigdje viđena", zaključio je Ivan Đikić.
Etički standardi za sve - od namještenika do dužnosnika
Potpisnici peticije imaju nekoliko zahtjeva za Vladu i Sabor. Kako je navedeno traže da se u Etički kodeks Sabora i Etički kodeks državnih službenika unesu odredbe prema kojima je plagiranje koje su počinili javni dužnosnici, a koje su utvrdila nadležna etička tijela, predstavlja tešku povredu etičnosti. Plagiranje je, navodi se, nespojivo s obnašanjem javne dužnosti. Isto tako, zahtijeva se da se što prije donese zakon o etičkim standardima u javnom sektoru koji će obuhvatiti sve kategorije zaposlenih u javnoj upravi - od namještenika do dužnosnika.
Damir Bakić, profesor i zanstvenik, jedan od inicijatora peticije "Stop plagiranju u Hrvatskoj" kazao je na početku konferencije da s plagijatima nema i ne smije biti kompromisa.
"To je slično krivotvorenju novčanica u jednoj dimenziji. Niti u jednom financijskom sustavu se s tim prekršajem ne rade kompromisi i ne relativizira se. Sankcije se ne mogu izbjeći. Čvrsto se zalažemo za stop plagiranju. Plagiranje u znanosti je apsolutno suprotno temeljima na kojima počiva znanost. Etička dimenzija je vrlo bitna. To kako se društvo postavljamo oprema plagiranju je poruka našoj djeci i studentima - zato mislim da je ta etička dimenzija iznad svih imuniteta. Do nas samih je kako ćemo se odnositi prema tom problemu", kazao je Bakić.
Peticiju, pokrenutu u povodu afera vezanih s osobama na visokim javnim funkcijama, dosad je na inicijativu profesora, znanstvenika, učitelja, liječnika i studenata potpisalo gotovo 11,5 tisuća osoba.
