Tri osnovna cilja predložene podjele na NUTS 2 razini jesu omogućavanje najvećeg mogućeg stupnja povoljnosti za što veći broj stanovnika RH u pogledu pravila dodjele regionalnih potpora; osiguranje što boljih uvjeta za korištenje sredstava Kohezijske politike za što veće područje RH; te formiranje što je moguće homogenije regije u pogledu stupnja razvijenosti i drugih važnih obilježja, rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.
Pročitajte i ovo
Ujedno će se ispraviti nepravda učinjena 2012. godine, kada je manje razvijenim dijelovima Hrvatske, osobito Slavoniji i Baranji, dodatno otežano povlačenje sredstva iz fondova EU, dodala je ministrica.
Vladina odluka stupa na snagu 1. siječnja 2023., kada na snagu stupi nova europska regulativa i kada se statistički i ekonomski pokazatelji izmjere kroz trogodišnje razdoblje, najavila je ministrica Žalac napomenuvši da će prijedlog biti dostavljen Eurostatu do 1. veljače ove godine, a temeljem nje trebala bi se programirati nova financijska perspektiva EU-a.
Žalac je podsjetila kako prema važećoj podjeli kontinentalnoj regiji pripada 14 županija i grad Zagreb, a jadranskoj regiji sedam obalno-otočnih županija. Izvijestila je kako će posebnu statističku regiju ponovno činiti županije nekadašnje Panonske Hrvatske - odnosno pet slavonskih županija te Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, koje su na oko 40 posto razvijenosti EU-a. To je najbolja varijanta od 9 predloženih studijom koju je izradio Institut za razvoj i međunarodne odnose, te nudi najveću regionalnu potporu.
Pet županija na sjeveru Hrvatske, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, činit će treću statističku regiju, a jadranska Hrvatska i dalje će imati sedam obalno-otočnih županija. Grad Zagreb se izdvaja u posebnu jedinicu jer ima više od 800.000 stanovnika i jedini u Hrvatskoj ima više od 100 posto razvijenosti iznad prosjeka EU. Izdvajanje Zagreba očekivano je s obzirom na izrazito veliku razliku razine njegove razvijenosti te ostatka kontinentalne Hrvatske, kako se taj stupanj razvijenosti Zagreba ne bi prelio na neke druge županije i time smanjio mogućnosti njihovih poduzetnika za korištenje većeg postotka regionalnih potpora.
Premijer Andrej Plenković pojasnio je kako će Bjelovarsko-bilogorska županija biti u sklopu statističke regije Panonske Hrvatske, iako su u njoj izrazili želju da budu u sklopu jedinice sjeverne Hrvatske, naglasivši da je takva odluka u interesu svih onih koji žele ulagati i otvarati radna mjesta u toj županiji. Istodobno Bjelovarsko-bilogorska županija može sve aktivnosti koje želi nastaviti intentizivno raditi sa županijama sjeverozapadne Hrvatske, a osobito putem razvojnih sporazuma, istaknuo je premijer. Napomenuo je kako je Bjelovarsko-bilogorska županija osma po redu na listi od najnerazvijenijih prema najrazvijenijim županijama i da će dobiti veće potpore gospodarstvu, a intenzivno može surađivati kod zajedničkih europskih projekata sa županijama sjevera i tu nema isključivosti. To je za Bjelovarsko-bilogorsku županiju "win-win" situacija i bilo bi dobro da ju se tako i razumije, poručio je premijer.
Povećanje osnovice za obračun plaće sudaca
Vlada je na sjednici u srijedu u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene zakona kojima se predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika za 6 posto, s obzirom da je iznos osnovice od 2009. kontinuirano smanjivan i trenutno iznosi 4443 kuna.
"Plaće u pravosuđu nisu što se tiče sudaca na nekoj zadovoljavajućoj razini, s obzirom na složenost poslova i odgovornost", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković obrazlažući prijedlog izmjena Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
Izmjenama se predlaže izjednačavanje koeficijenata svih pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja i propisivanje istog koeficijenta (4,55) za sve predsjednike prvostupanjskih sudova (općinskih, upravnih i trgovačkih sudova) te općinske državne odvjetnike.
Predlaže se i ujednačavanje koeficijenta sudaca općinskih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika s važećim koeficijentom sudaca upravnih i trgovačkih sudova (3,54).
S obzirom na predviđeno ustanovljavanje Visokog kaznenog suda od iduće godine, predviđeni su i pripadajući koeficijenti za predsjednika i suce tog suda.
Plenković: "Jačanje nepristranosti i neovisnosti sudaca"
Premijer Andrej Plenković smatra kako je riječ o mjeri koja jača nepristranost i neovisnost rada sudaca i općenito jača povjerenje u hrvatsko pravosuđe.
Vlada je donijela i uredbe kojima se u potpunosti na državu prenesena osnivačka prava nad četiri regionalna centra za profesionalnu rehabilitaciju - u Zagrebu, Osijeku, Rijeci te Splitu.
Centri tako postaju korisnici državnog proračuna, a sredstva za rad financirat će se iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a godišnje je riječ o 190 milijuna kuna.
Centrima će se ojačati djelovanje i na taj način omogućiti bolja usluga za oko 500.000 osoba s invaliditetom, za njihovu profesionalnu rehabilitaciju i integraciju na tržište rada, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Vlada je dopunila i Uredbu o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjerenicima u postupku stečaja potrošača s obzirom na izmjene Zakona o zaštiti potrošača kojima je omogućen poseban oblik jednostavnog stečaja potrošača, usmjeren na blokirane građane za iznose do 20.000 kuna.
Povjerenicima koji će provoditi takve postupke, temeljem dopune uredbe, pripada pravo na jednokratnu nagradu od 1000 kuna i pravo na naknadu troškova u iznosu od 200 kuna.
Izvješće o radu Državne revizije
Vlada je Saboru predložila da prihvati izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za prošlu godinu, kao i više izvješća toga ureda o obavljenoj financijskoj reviziji - reviziji korisnika državnog proračuna, političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2017. godinu, te reviziji lokalnih jedinica, reviziji učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i reviziji učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u trgovačkim društvima.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je Državna revizija u prošloj godini ukupno provela 224 financijske revizije, 104 revizije učinkovitosti, 11 provjera provedbe naloga i preporuka te 223 uvida u financijske izvještaje.
Odluka o kupnji hotela Hrvatska
Vlada je u srijedu donijela odluku o izboru tvrtke Mare Alta kao najpovoljnijeg ponuđača za kupnju hotela Hrvatska u Baškoj vodi, s ponuđenom cijenom od 46,13 milijuna kuna, a po riječima ministra državne imovine Gorana Marića, nakon prodaje hotel će biti preuređen na kategoriju 4 zvjezdice. (Hina)
