Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sjednica Vlade

Idući tjedan sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju; Plenković: "Doći će i Predsjednica"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Na otvorenom dijelu sjednice Vlade bilo je 26 točaka dnevnog reda.

Idući tjedan bit će održana sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, na kojoj će sudjelovati i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, najavio je u srijedu na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Pročitajte i ovo Andrej Plenković u stožeru HDZ-a Objava nakon rezultata Oglasio se Plenković: "Uskoro ćete saznati s kim ćemo imati većinu" Andrej Plenković i Peđa Grbin užarene linije Ovo je za analitičare realan postizborni scenarij: "Ima prodanih duša, samo je pitanje cijene"

"U razgovoru s predsjednicom Republike dogovorio sam da idući tjedan održimo sjednicu Vijeća za demografsku revitalizaciju na koju će doći i predsjednica Republike", izvijestio je premijer članove Vlade.

Na njoj će biti stavljeno na stol sve što se do sada napravilo i sve što želimo napraviti, a razmotrit ćemo i sugestije predsjednice upućene Vladi, rekao je Plenković.

Predsjednica Republike prije dva tjedna predstavila je javnosti svoj Prijedlog mjera populacijske politike te ih uputila Vladi.

Premijer je održavanje sjednice Vijeća najavo nakon što je Vlada Ministarstvu za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u idućoj godini za sklapanje ugovora ukupno vrijednih 50 milijuna kuna za sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama tj. dječjim vrtićima.

"Riječ je o još jednoj mjeri koju stavljamo u kontekst naših napora za demografsku i pronatalitetnu politiku", kazao je premijer.

Čestitke nogometašima

U ovodnom obraćanju premijer je čestitao Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na jučerašnjoj pobjedi.

"Još jednom od svih nas čestitke reprezentaciji, sjajna vijest, tri utakmice, tri pobjede", počeo je današnju sjednicu Vlade premijer Plenković.

"Što se tiče naših aktivnosti, imali smo dva državna praznika. Dan državnosti koji je svečano obilježen. Ovo je tjedan kada ćemo obilježiti petu obljetnicu članstva u EU-u. Velik je broj aktivnosti posvećenih tome", rekao je premijer.

Apelirao je na sve resore da budu angažirani i aktivni u provedbi nacionalnog programa reformi, ali i da se nastave pripreme za eurozonu.

"Podsjećam da ćemo u subotu navečer ispred HNK-a imati koncert kojim ćemo obilježiti članstvo, pozvani su svi građani koji žele doći", rekao je.

Govoreći o boravku u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Plenković je rekao da su u Vijeću Europe predstavili četiri ključna prioriteta predsjedanja Odborom ministara.

Dodao je kako je govor pred parlamentarcima bio dobro primljen.

Osvrnuo se i na neformalni sastanak o migracijama koji je održan u nedjelju. "To je neuobičajen format, bilo nas je samo 16. Taj sastanak pokazuje koliki je interes članica da se pristupi tom problemu", rekao je premijer.

Za napad na zdravstvene djelatnike i do pet godina zatvora

Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u srijedu uputila izmjene i dopune Kaznenoga zakona kojima se uvodi novo, samostalno kazneno djelo – prisila prema zdravstvenom radniku, za koje je predviđena kazna i do pet godina zatvora.

Reakcija je to na pojavne oblike prisila usmjerenih prema zdravstvenim djelatnicima u vezi s obavljanjem njihove djelatnosti kao javne službe, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Prema prijedlogu izmjena zakona, tko doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika koji zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu, silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Ako je tim kaznenim djelom doveden u opasnost i život ili tijelo tih zdravstvenih djelatnika ili im je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Izmjenama se implementiraju i direktive EU te se u pogledu suzbijanja terorizma uvode dva nova kaznena djela – primanja obuke za terorizma i putovanje u svrhu terorizma.

Te su inkriminacije sadržane u određenim postojećim kaznenim djelima, a sada su postavljene kao zasebne inkriminacije i time jačamo zakonodavni okvir borbe i suzbijanja terorizma, objašnjava Bošnjaković.

Također, implementiraju se i direktive EU vezane uz napade na informacijske sustave, odnosno sankcioniranje neovlaštenog pristupa, oštećenja računalnih podataka i zlouporabu naprava.

Proširuje se i inkriminacija kaznenog djela pranja novca te se eksplicitno propisuje oduzimanje imovinske koristi, predmeta i sredstava nastalih počinjenjem tog kaznenog djela.

U Sabor upućen Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti

Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice uputila prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se, kako je istaknuo ministar zdravstva Milan Kujundžić, unaprjeđuje primarna zdravstvena zaštita tako da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Ministar ističe i da se novim prijedlogom zakona uvodi načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.

Predloženim zakonom uređuje se i područje zdravstvenog turizma, osnažuje se preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno-pravni status zdravstvenih radnika - zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava na način da se uređuje veteranska bolnica, dodatno se definira specijalna bolnica koja može obavljati i pojedine djelatnosti specifične za opću bolnicu (osim hitne medicine), uvodi se nacionalna i sveučilišna bolnica te se uvodi mogućnost da Vlada može osnovati zdravstvenu ustanovu, za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, a na prijedlog ministra nadležnog za obranu i uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Također, uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka koje bi se uredilo uredbom Vlade.

Prijedlogom zakona na primarnoj razini zdravstvene zaštite uvodi se tako sustav ordinacija te se postojeći sustav obavljanja zdravstvene djelatnosti na temelju koncesija mijenja u oblik privatnih praksi u ordinacijama bez vremenskog ograničenja na koji se daje koncesija, a kako bi se, stoji u obrazloženju prijedloga zakona, osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te se izjednačio položaj svih zdravstvenih radnika u privatnoj praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dosadašnji zakupci i koncesionari).

Kujundžić drži da je predloženi zakon primjeren sadašnjem trenutku navodeći da je analizirano više od pet tisuća sugestija, primjedbi i kritika. "Vjerujem da smo napravili prijedlog zakona koji će u realnim okolnostima zadovoljiti sve dionike, uz određene manje proteste jer su neki možda očekivali malo više", kazao je.

Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o lijekovima kojima se planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava reguliranjem cijena lijekova koji se izdaju na recept, ističe Kujundžić.

Promjena važećeg normativnog uređenja predlaže se jer cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tek nakon što nositelj odobrenja podnese zahtjev za stavljanje lijeka na listu lijekova Zavoda.

Predloženim izmjenama uspostavio bi se novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu, te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama, objašnjava ministar.

Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.

Zdravstvenim ustanovama omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.

Premijer Andrej Plenković izrazio je nadu da će ove izmjene pridonijeti smanjenju cijene lijekova, a posljedično tome i manjim troškovima u zdravstvenom sustavu. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene