Hrvatski učenici ispodprosječni na PISA testovima: Ne razumiju što čitaju, svaki treći učenik ne zna osnove matematike

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u utorak u 9 sati objavilo je rezultate PISA testova. To je međunarodno istraživanje o čitalačkoj, matematičkoj te pismenosti iz prirodoslovlja među učenicima. Hrvatska je ispodprosječna u sva tri područja. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da je u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend hrvatskih učenika stabilan, što nije dobra vijest jer od 2016. nema pomaka te dodala i kako u prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend. 

Upravo zato, ocijenila je, postoji opravdanje da smo stavili veći naglasak na STEM.

"Rezultati ispitivanja namijenjeni su za razvoj obrazovnih politika", istaknula je Divjak dodavši kako istraživanje pokazuje da nam je reforma nužna.

Na pitanje je li moguće provesti reformu sa starim profesorskim kadrom, odgovorila je kako smo tek nedavno krenuli u promjene te da kurikul stavlja naglasak na tehničko mišljenje i rješavanje problema.

Smatra da je ključ rješenja u primjeni novih metoda.

Tek 29. po čitalačkoj pismenosti

Rezultati PISA testova pokazali su da je Hrvatska od 77 zemalja, 29. po čitalačkoj pismenosti. Nema pomaka ni u matematici, ali smo zato u prirodoslovlju još lošiji.

Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postigli su učenici iz kineskih pokrajina  koje imaju prosječni rezultat od 555 bodova te Singapura s 549 bodova. Najbolji učenici u Europi su iz Estonije (523 boda) i Finske. Hrvatska ima ispodprosječnih 479 bodova. 

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5 posto hrvatskih učenika, što je za oko 4 posto manje od prosjeka zemalja OECD-a.

U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Matematika još gora

Hrvatska je u matematičkoj pismenosti 40. od 78 zemalja. Najbolji su učenici iz kineskih pokrajina, a u Europi je najbolja Estonija. 

Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a.

Dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

U prirodoslovlju rezultat se smanjuje 

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. 

Kod hrvatskih učenika zapažen je značajan negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti te se njihov prosječni rezultat smanjuje za 5 bodova po trogodišnjem periodu.

Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%).

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine, a na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka.

Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.

S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika.

Detalje rezultata PISA testiranja pogledajte u niže priloženom dokumentu:

Što mjeri PISA?

Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina.

Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao "dominantno" i temeljitije se provjerava. U 2018. to je čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.

Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.

PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Tko sudjeluje?

Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.

Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola kako bi se postigla reprezentativnost.

Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.

Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunej, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Kako izgledaju testovi?

Učenici moraju pokazati da mogu "razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se".

Procjenjuje se "sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način", istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.

Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.

Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.

Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.

Tko su dobri đaci?

PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.

Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.

Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine. (Hina/A.T.)