„Kada je riječ o sezonskim sniženjima, istaknula bih dva pravila. Prvo je da za svaki proizvod kupljen na sniženju vrijede ista pravila kao i inače. To znači da se i roba sa sniženjima može reklamirati u slučaju materijalnog nedostatka“, objašnjava mag. Iur. Dunja Mak, stručnjakinja iz područja zaštite potrošača. No ako se ne nekome ne sviđa ono što je kupio ili mu veličina ne odgovara, može se žaliti, ali trgovac žalbu ne mora uvažiti.
Pročitajte i ovo
„Ako ne postoji materijalni nedostatak, ne postoji ni obveza trgovca da tu žalbu uvaži. To je isključivo njegova dobra volja“, naglašava Mak.
Sezonska sniženja, po zakonu, počinju danas, a traju najdulje 60 dana. No trgovine mogu i nakon dva mjeseca, odnosno nakon prestanka sezone sniženja, ako je ne prodaju, nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni, ali to ne smiju oglašavati kao sniženje.
Trgovci po zakonu moraju oglasiti staru i novu cijenu. Iako, objašnjavaju stručnjaci, zna biti zlouporaba. Trgovci uoči sniženja znaju povisiti staru cijenu kako bi na sniženju što bolje prošli. Zato je uvijek dobro željeni proizvod "pratiti" i prije nego što sniženja počnu.
Kao i tijekom cijele godine, i u slučaju da potrošač na sniženju kupi robu s greškom, mora žaliti tamo gdje je roba kupljena.
"Za nedostatke na proizvodu kupac se žali osobno u poslovnici trgovca u kojoj je proizvod kupio, poštom, faksom ili mailom, a na žalbu trgovac mora odgovoriti u roku od 15 dana. Ako to ne učini potrošač se može žaliti Državnom inspektoratu, a uz tu žalbu valja priložiti dokaz da je trgovac zaprimio prigovor", objašnjavaju na Središnjem državnom portalu.
Mak ističe kako je kod kupnje bitno sačuvati račune kako bi reklamacija bila što jednostavnija.
Rok od dvije godine
Po europskim zakonima potrošač se na kupljeni prozvod može žaliti dvije godine od kupnje.
"Ako se nedostatak pojavi u prvih šest mjeseci od kupnje, pretpostavlja se da je nedostatak postojao u vrijeme kupnje. Ako trgovac tvrdi drugačije i ne želi zamijeniti robu, mora vještačenjem dokazati da je kupac kriv za nedostatak. To vještačenje u prvih šest mjeseci plaća trgovac, čak i ako se utvrdi da zaista jest kupac kriv za grešku. I u idućih godinu i pol kupac ima pravo na reklamaciju, ali tada on snosi troškove vještačenja ako se pkaže da je kupac kriv za grešku", objašnjava Mak.
Neki potrošači smatraju da ti rokovi ne vrijede za odjeću i obuću, ali stručnjaci i objašnjavaju da se i majice, hlače ili primjerice cipele mogu reklamirati u tom razdoblju. Iako se često navodi da se roba s greškom nikad ne smije reklamirati, Mak objašnjava da može i to.
"Recimo da su hlače snižene jer imaju rupu na desnoj strani. No kupac shvati da su se poderane i na lijevoj strani. I tad se može žaliti jer su bile snižene samo na osnovu prve rupe, objašnjava Mak.
"Ne zlorabite dobru volju trgovca"
"Osobno bih apelirala na one koji odjeću kupuju, nose je samo preko vikenda ili za fotografiranje na društvenim mrežema, a onda zlorabe dobru volju trgovaca koji prihvaćaju zamjenu robe i redovito je vraćaju tako iznošenu, zamrljanu znojem ili puderom. Trgovci nam se sve češće žale na to. Govore kako već prepoznaju osobe koje to rade. Veliki trgovački lanci to nekako lakše podnose, ali znam neke manje trgovine koje su zbog takvih pojedinaca, odlučili svima ukinuti mogućnost vraćanja robe. Tako su svi na gubitku", zaključuje Mak.
