Hrvatska bilježi najveći rast hektara eko poljoprivrede među 28 članica EU, a i broj eko proizvođača se u protekle tri godine udvostručio.
Pročitajte i ovo
Proizvođači znaju zašto eko. ''Nema nikakvih otrova, nema nikakvih pesticida, sve su biljni pripravci, od hranjiva do zaštite bilja, to je naš stil života koji prenosimo i drugima'', rekla je Ana Čorković, eko proizvođačica.
Hrvatska je po broju hektara narasla 377 posto u pet godina - sa 16, na 76 tisuća hektara. No eko uzgajivači požalili su se na sajmu u Zagrebu kako ih muči puno papirologije. ''Morate pisati dnevnik proizvodnje i svaki dan sjediti od pola sata do sata, i pisati to. Mislim da će puno ljudi radi toga odustati, radi te administracije'', ističe eko proizvođač Senad Hujić.
Nije lako doći ni do eko oznake. ''Markica je važna, jer znači da je proizvod certificiran, da je provjeren od institucija i da je prošao razne analize na pesticide, i na druge dodatke u proizvodu'', kaže Čorković.
Vodič je za kupce, i služi za razlikovanje od ostalih domaćih proizvoda. U usporedbi s konvencionalnim poljoprivrednim proizvodima, oni ekološki u pravilu postižu i daleko veću cijenu i zato ne čudi da je ekološka poljoprivreda, primamljivija mladima kojima ona osigurava veći dohodak.
''Mladi su ti koji se mogu baviti tim intenzivnim kulturama i mogu postići dodatnu vrijednost preradom'', rekao je Jan Marinac iz Udruga mladih poljoprivrednika.
U Hrvatskoj je oko 3 200 eko poljoprivrednika. Sudeći po rastu eko hektara, moglo bi ih biti i više.
