"Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika i njihovih obitelji. I ja sam odrasla nedaleko od ovog kraja i znam što brodogradnja znači za Istru i za Hrvatsko primorje. Ono što me posebno zabrinjava u ovom slučaju i općenito u svemu što se događa u Hrvatskoj u posljednje vrijeme je da o takvim strukturnim problemima saznamo u posljednji trenutak, kada je gotovo kasno učiniti bilo što i poduzeti bilo kakve mjere koje bi dovele do dugoročne stabilizacije restrukturacije i brodogradnje ili drugih tvrtki za koje nemamo podatke o poslovanju do krajnjeg časa," kazala je predsjednica Grabar Kitarović dodavši kako "ne zna zašto je to tako te kako se to u Hrvatskoj čim prije mora mijenjati".
Pročitajte i ovo
Od 1992. godine do danas država je u brodogradnju uložila oko 30 milijardi kuna poticaja koji su očito otišli u krivom pravcu, rekla je.
"O tome moramo dobro razmišljati te u središte svega postaviti čovjeka, dakle radnike koji rade u Uljaniku te razmišljati o restrukturiranju brodogradnje na način da utvrdimo koliko nam je taj sektor bitan da ga zadržimo ili da ovu kvalitetnu radnu snagu koju imamo usmjerimo na neke druge proizvode koje imaju svoju dodanu vrijednost," naglasila je Grabar Kitarović dodavši kako očito hrvatska brodogradnja, kako stvari stoje, nije konkurentna u odnosu na svjetsku brodogradnju.
"Prema onome što sam čula do sada, imala sam nadu da ćemo je uspjeti uspješno restrukturirati pogotovo zato što mi je samo vodstvo Uljanika isticalo kao glavne probleme koje imaju upravo nedostatak radne snage te činjenicu da ih država nije dovoljno pratila ili HBOR poticajima nije pratio njihovu proizvodnju," rekla je predsjednica dodavši kako je ona osobno bila svjedokom kako se ugovaralo mnoge poslove. "Posla definitivno ima, ali očito na način na koji se do sada radilo, on se tu ne isplati," kazala je.
"Pitanje je sada da li gledati u pravcu manjih brodova koji zahtijevaju manje uvoza materijala, a koji su više specijalizirani, dakle koji su skuplji proizvodi u odnosu na ono što se sada proizvodi gdje definitivno nismo konkurentni u odnosu na proizvodnju nekim drugim dijelovima svijeta gdje je radna snaga puno jeftinija," rekla je.
Drugo pitanje s kojima će se država morati suočiti je nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, dodala je. "Morat ćemo početi razmišljati o jednoj kontroliranoj imigraciji radnika koji su u sektorima bitnim za proizvodnju u Hrvatskoj" jer, kako je rekla, "Hrvatska je danas nažalost puna kontradikcija da s jedne strane imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti a s druge strane cijele sektore u kojiima nam nedostaje radna snaga".
''Mirovinska reforma je neophodna''
Komentirajući subotnji prosvjed u Zagrebu protiv mirovinske reforme, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović je rekla da se Hrvatska mora suočiti s činjenicom da je mirovinska reforma neophodna i istaknula kako to pitanje ovisi o demokratskim trendovima, praćenim pitanjem zdravstvene zaštite i školstva.
Odgovarajući za boravka u Tinjanu na pitanja novinara o prosvjedu i o odlasku u mirovinu sa 67 godina, rekla je da je mirovinska reforma neophodna, međutim smatra da u ovom trenutku "ona nije stvar sama po sebi i ne može se promatrati samo kao jedan silos nego ovisi o puno elemenata, a jedan od elemenata je demografija".
"Ministar Pavić je predstavio mirovinsku reformu u mojem Vijeću za gospodarska pitanja, oni su je pozdravili, i prema onome što ističe Ministarstvo, ona bi u jednom dugoročnom razdoblju morala dovesti do stabilnosti mirovinskog sustava," kazala je Grabar Kitarović.
Ono što je brine, rekla je, jesu trendovi u Hrvatskoj koji su, smatra, zapravo povod prosvjedu sindikata i nezadovoljstvu ljudi zbog mirovinske reforme, a to su demografski trendovi, koje prati zdravstvena zaštita, školstvo.
"Moramo mijenjati uvjete rada za radnike zato što je Hrvatska nažalost među onim državama u Europi koja zbog demografskih trendova s jedne strane ima starenje stanovništva jer nam mladi odlaze, ali s druge strane smanjuje se i očekivani životni vijek, što znači da nešto ne štima u sustavu zdravstvene zaštite, te da nam je očito potrebno staviti naglasak na prevenciju i zbog toga mislim da je to jedan od glavnih uzroka zašto sindikati prosvjeduju kada je riječ o dobnoj granici," rekla je predsjednica.
Prije svega, kazala je, moramo se posvetiti kvalitetnom životu radnika, a drugo pitanje odnosi se na penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu. "Razumijem primjedbe da često to nije odluka radnika već odluka poslodavca i da su radnici primorani otići u prijevremenu mirovinu i zbog toga penalizacija nije u redu u odnosu na samog radnika. Hrvatska je u dnu Europe kada se govori o postotku razlike između plaće i mirovine, koji je među najnižim u Europi i koji naše umirovljenike stavlja u kategoriju velikog rizika od siromaštva," rekla je hrvatska predsjednica.
Vjeruje da će se pokušati iznaći rješenja koja više idu u smislu stimulacije nego penalizacije. "Znam jako puno umirovljeniika koji bi se vratili na tržište rada. Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme," zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Ona drži kako će se mirovinska reforma morati nužno mijenjati i dalje s obzirom na demografske trendove jer se, kako je rekla, "već sada nalazimo na rubu gdje je postotak broja zaposlenih u odnosu na broj nezaposlenih ili ljudi koji nisu aktivni na tržištu rada toliko približio da u budućnosti doista, ukoliko ne poduzmemo odlučne mjere, možemo se suočiti sa krahom mirovinskog sustava da jednostavno nemamo otkuda i iz čega isplaćivati mirovine".
"Bitno je stoga otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i održavanje što je moguće veće razlike između broja zaposlenih i onih koji nisu radno aktivni," poručila je hrvatska predsjednica. (Hina)
