13:40 - Saborski zastupnici raspravili su u srijedu prijedlog novog zakona o Obalnoj straži, koji se donosi nakon 12 godina, a regulira sva pitanja vezana za funkcioniranje Obalne straže, nadzor i zaštitu prava i interesa, te ovlasti za obavljanje inspekcijskih poslova na moru.
Predloženi zakon uređuje postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine, istaknuo je državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić.
Dodao je da donošenje zakona predstavlja daljnje unaprjeđenje sustava domovinske sigurnosti, te jačanje suradnje i koordinacije nadležnih državnih tijela na moru.
Obalna straža organizacijski se oslanja na raspoložive kapacitete Hrvatske ratne mornarice. Uglavnom se to odnosi na iskoristivost ljudskog potencijala, obučnih kapaciteta te potpunu logističku potporu provedbi svih aktivnosti.
More, podmorje i morsko dno posebno su važni za gospodarski razvoj. Stoga se pozornost usmjerava na održivo gospodarenje i zaštitu bogatstava koja se nalaze u morskim područjima nad kojima Hrvatska ima suverenitet, suverena prava i jurisdikciju, rekao je Ivić. Najavio je daljnju modernizaciju sustava obalne straže.
U raspravi je u ime Kluba zastupnika Mosta Nikola Grmoja ustvrdio kako vladajući umjesto da proglase ZERP govore kako je Jadransko more sada more Europske unije i tako kamufliraju nerad Ministarstva vanjskih poslova i vlade u cjelini.
Plenkovićeva vlada, kao i one ranije, vodi politiku nezamjeranja, a to koriste talijanski ribari koji se nerijetko zatiču u krivolovu. Nedavno su uhvaćeni u krivolovu kod Dugog otoka a svoj stav o hrvatskim zakonima iskazali su pokazujući srednji prst znajući da Hrvatska ne vodi dovoljno brigu o zaštiti svoga mora i da će biti tek simbolično kažnjeni.
Grmoja je naglasio kako je učinkovita obalna straža potrebna zbog prijetnji onečišćenja, nedopuštenoga izlova ribe, krijumčarenja i terorizma.
Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika) ustvrdio je kako se Hrvatska odrekla više od 23.000 četvornih kilometara gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.
Nismo uzeli ono što je naše i što nam pripada, ustvrdio je Zekanović navodeći kako je to učinilo 141 država svijeta, ali ne i Hrvatska, uz, primjerice Mađarsku i Švicarsku, koje nemaju mora. Time Hrvatska godišnje gubi više od 200 milijuna eura, tvrdi Zekanović i dodaje kako je i to cijena članstva u Europskoj uniji.
S nama se rugaju, talijanski ribari love u hrvatskim teritorijalnim vodama i mi to samo gledamo. To je nesuverenistička politika, jad i bijeda ove Vlade, ocijenio je Zekanović.
Nada Turina Đurić (Klub Glasa) podržala je zakonski prijedlog i tu tematiku smatra prvorazrednim gospodarskim i strateškim pitanjem prema resursima RH.
10:19 - Sjednica Hrvatskog sabora nastavlja se raspravom o novom zakonu o Obalnoj straži, koji se donosi nakon 12 godina, a regulira sva pitanja vezana za funkcioniranje Obalne straže.
10:17 - Branko Bačić iz HDZ-a osvrnuo se na pozitivne pomake u Hrvatskoj pod vlasti HDZ-a. Istaknuo je kako je Hrvatska povukla više sredstava iz europskih fondova nego Njemačka.
Također je istaknuo kako u Hrvatskoj nikada nije bilo više zaposlenih.
10:13 - Goran Beus Richembergh iz Glasa kaže da treba ukinuti kvote kako bi poduzetnici slobodno mogli privlačiti radnu snagu kako bismo sačuvali gospodarstvo. ''Dajte da na vrijeme reagiramo jer to je pitanje budućnosti'', kazao je.
Države iz susjedstva s većim plaćama, napominje, ''isisavaju'' radnu snagu iz Hrvatske.
10:08 - Peđa Grbin, zastupnik SDP-a ispričao je, kako kaže, hipotetsku situaciju. ''Zamislite da vas voditelj izbornog stožera predsjednice pita želite li uplatiti donaciju za predsjednicu, a kada mu kažete da ne želite, on pita želite li inspekciju u sljedećih nekoliko dana'', rekao je Grbin.
Na čelu državnog inspektorata je član HDZ-a, stranke koja je dala podršku predsjednici u utrci za sljedeći mandat.
Grbin kaže da bi takva situacija bila nezamisliva u modernoj i uređenoj državi, ali ne i u državi pod vlasti HDZ-a.
10:05 - Zastupnik Mladen Majder iz BM 365 apelira na osiguravanje poljoprivredne mirovine i da ona ne bude ispod granice siromaštva.
10:00 - Goran Aleksić također se osvrnuo na nestalog hrvatskog pomorca naglasivši kako je njegova obitelj bila zadužena u švicarskim francima.
Aleksić je zahvalio svima koji su potpisali internetsku peticiju da se nastavi potraga za posadom potonulog broda i koji su uplatili donacije.
"Pozivam sve, pa i zastupnike da uplate donacije da se potraga ne bi prekinula jer velika je šansa da se ljudi pronađu. Vjerujem da su svi živi i zdravi i da će ih pronaći oni koji ih traže", rekao je Aleksić.
Potraga za nestalim pomorcima s tegljača Bourbon Rhode, koji je potonuo 26. rujna u Atlantiku 2000 kilometara od francuskog otoka Martiniquea, nastavljena je nakon što je u noći s nedjelje na ponedjeljak u oceanu primijećena ispaljena signalna raketa, pa su u potragu poslani brod francuske brodarske kompanije Bourbon Offshore te zrakoplov opremljen specijalnim instrumentima za pretraživanje mora.
Dosadašnja potraga, reducirana u petak nakon tjedan dana traganja, rezultirala je pronalaskom trojice preživjelih i tijela četvorice poginulih pomoraca. Na brodu ih je bilo ukupno 14, uključujući i hrvatskog kapetana Dinu Miškića, koji nije pronađen.
Aleksić se osvrnuo i na presudu Europskog suda u korist građana koji su podizali kredite u švicarcima. ''Europski sud pravde preporučio je nacionalnim sudovima koji dobiju takve predmete da ne moraju provoditi nikakav dokazni postupak. Mora se izvještačiti iznos koji vam banke duguju'', rekao je Aleksić.
Svi koji nisu tužili, mogu tužiti do lipnja 2023.
9:55 - Nezavisni zastupnik Ivan Lovrinović govorio je o domaćoj valuti. ''Došlo je do preporoda kune, ponajviše u zaduživanju građana koji se više zadužuju u domaćoj nego stranoj valuti'', rekao je.
''Posebno je to vidljivo u stambenim kreditima. Devizni su pali s 91 milijarde na 60 milijarde'', kaže Lovrinović. No napominje da se to u medijima nije moglo čitati jer država želi što prije uvesti euro.
Građanima poručuje da se i dalje zadužuju u kunama jer u kunama primaju plaću. ''Ova pojava nije bila očekivana jer se kuna potiskivala iz upotrebe. Radilo se na eurozaciji. No naš je narod pametan, ne žele brzo uvođenje eura'', rekao je.
9:50 - Nikola Grmoja iz Mosta istaknuo je temu nestalog pomorca Dine Miškića. ''Obitelj i prijatelji kontaktirali su me još u subotu. Pozvao sam predsjednicu i Vladu da reagiraju prema međunarodnoj zajednici da se nastavi potraga. To je i učinjeno. Ako se posada ukrca na splav na kojoj ima zaliha za mjesec dana, naš čovjek može biti živ i treba napraviti sve da se potraga nastavi'', rekao je Grmoja.
''Od naših ljudi nikada nećemo odustati'', poručio je te dodao da su primijećene signalne rakete i brodovi idu prema tom mjestu i ''možemo se nadati da će Dino Miškić biti pronađen i vratiti se svojoj obitelji''.
Pozvao je građane da se uključe u kampanju uplaćivanja donacija da se potraga ne bi prekinula.
9:46 - Tomislav Panenić, nezavisni zastupnik, pita kada se ponovno vidimo u Vukovaru i što se promijenilo od prošle godine tijekom koje poruke – apel da se kazne ratni zločinci, nisu dobile odaziv. ''Ne osjećaju se samo građani Vukovara, nego i građani Tovarnika, Lovasa, Škrabnje, Kijeva i svih drugih mjesta u kojima su se dogodili zločini i nisu procesirani, a vrijeme neumitno teče'', rekao je Panenić.
''Složit ću se s kolegom Đakićem i reći da je prosvjed u Vukovaru gubljenje vremena, novca i živaca. Bio je vidovit i vidio da želja da se napravi promjena nije urodio plodom. Hrvatske branitelje još više ljuti to što umjesto procesuiranja zločina dobijemo prijedlog da obilježavanje stradanja Vukovara bude državni praznik'', kazao je Panenić.
9:38 - Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik HRAST-a osvrnuo se na govor hrvatskih europarlamentaraca. Dubravka Šuica tijekom odgovaranja na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu govorila je na engleskom, a imala je pravo govoriti i na hrvatskom kao jednom od službenih jezika Europske unije, pa se Zekanović pita koji je posao prevoditelja i kakav je Šuičin stav prema suverenosti Hrvatske. Osim toga, osvrnuo se i na Šuičine druge stavove te istaknuo da ju je nahvalila Vesna Pusić.
''Šuica je potvrdila da je bila najveća zagovarateljica Istanbulske konvencije u Hrvatskoj. Međutim, ona je to spomenula tek onda kada je bila upitana za svoj stav o pobačaju. Rekla je da je pobačaj kod nas legalan i da je zagovarateljica Istanbulske konvencije'', rekao je Zekanović.
Također, pita se zašto se jučer nije slavio dan nezavisnosti umjesto dana neovisnosti: ''Jedino u Hrvatskoj nije dobro reći da si nezavisan, nego da si neovisan, kao da si nekada bio ovisnik pa više nisi. Zašto dan neovisnosti, a ne dan nezavisnosti? Hrvatska država je danas nezavisna. Ajmo ga slaviti kao što slave svi narodi u svijetu"
Zekanović o Danu neovisnosti
9:00 - Sjednica Hrvatskog sabora nastavlja se raspravom o novom zakonu o Obalnoj straži, koji se donosi nakon 12 godina, a regulira sva pitanja vezana za funkcioniranje Obalne straže.
Novina zakona o Obalnoj straži jest u tome što se utvrđuju uvjeti za davanje ovlasti ovlaštenim osobama Obalne straže za obavljanje inspekcijskih poslova na moru u pojedinim upravnim područjima.
Pročitajte i ovo
Kao mjera unaprjeđenje stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora, sukladno zadaćama sustava domovinske sigurnosti, predloženi Zakon prepoznaje i ulogu Središnje koordinacije, njezina stručnog tijela i područnih jedinica, kao tijela nadležnih za koordinaciju rada u nadzoru i zaštiti interesa Republike Hrvatske na moru.
Predloženi zakon uređuje postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine. Donošenje zakona, ističu predlagatelji, predstavlja daljnje unaprjeđenje sustava domovinske sigurnosti te jačanje suradnje i koordinacije nadležnih državnih tijela na moru.
