Zakon o popisu stanovništva prošao je u Saboru. Glasanju je pristupilo 100 zastupnika. Zakon je izglasan sa 72 glasa ZA, 24 PROTIV i 4 suzdržana. Zakon o popisu stanovništva donesen je bez manjinaca. Svih osam predstavnika manjina glasalo je protiv Zakona.
Pročitajte i ovo
U Hrvatskoj će se u proljeće iduće godine provesti popis stanovništva, propisano je Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova koji je u petak, nakon jednotjedne odgode i jutrošnjeg sastanka vladajuće koalicije, donio Hrvatski sabor. Popis će trajati od 1. travnja do 7. svibnja 2021. , a provodit će se prema stanju u ponoć, 31. ožujka.
Novina je da će se od 1. do 10. travnja, u prvoj fazi, provoditi samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 16. travnja do 7. svibnja stanovništvo, kućanstva i stanove popisivat će popisivači.
Popis organizira, koordinira i provodi Državni zavod za statistiku (DZS), a država je za taj posao osigurala 177,3 milijuna kuna.
Glasanje o predmetnom zakonu Sabor je odgodio prošli petak, manjinski su zastupnici srušili kvorum jer Vlada, a potom i zastupnici, nisu prihvatili amandmane njihova kluba da se u popisu građanima omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i da se poštuje manjinska kvota među popisivačima.
Zakon će se donijeti s uputama koje će tijekom ožujka utvrditi DZS. Zavod će voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova manjina, rekao je Bačić.
Kaos i metež u Saboru uoči glasanja
Uoči glasovanja, Hrvoje Zekanović zatražio je stanku zbog kako je rekao hrvatsko-srpske trgovačke koalicije. Rekao je kako ga zanima što je točno Plenković obećao manjinama na sastanku u Banskim dvorima uoči saborske sjednice.
"Pozivam oporbu da ne sudjeluje u ovom igrokazu, da vidimo hoće li ova hrvatsko-srpska trgovačka koalicija opstati. Uskoro će doći trenutak istine i vidjet ćemo ima li Plenković većinu", rekao je Zekanović.
Stanku je tražio i klub Mosta. Božo Petrov pozvao je saborske zastupnike da ne glasaju za zakon. U Saboru je nastao kaos i metež i upadanje u riječ. Opomene su od predsjednika Sabora zaradili Nikola Grmoja i Vesna Pusić.
Stanku je zatražio i HDZ-ov Branko Bačić kako bi se konzultirali o, kako je rekao, sjajnom zakonu. "Prikrivate svoj vlastiti karakter i optužujete vladajuću većinu neutemeljeno", kazao je Bačić Zekanoviću.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je kako se ova rasprava pretvorila u nešto neželjeno, zbog čega će, kaže, dijeliti još više opomena.
Božo Petrov dobio je drugu opomenu i više nema pravo govoriti. Pernar je raspravu u Saboru nazvao lakrdijom i cirkusom. Opomenu je zaradio i Furio Radin, a rasprava se pretvorila u međusobno nadglasavanje.
Zekanović je rekao kako je njegov otac jedan od osnivača HDZ-a i ponovio kako je na snazi hrvatsko-srpska trgovačka koalicija.
SDP-ov Arsen Bauk osudio je istupe pojedinih saborskih zastupnika riječima da u Saboru nije potreban nacionalistički folklor. Pitao je predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da vladajuća većina kaže što su se dogovorili s predstavnicima manjina.
I on je dobio opomenu zbog povrede Poslovnika. Podijeljeno je ukupno sedam opomena. Opomenu je izbjegao jedino Branko Bačić .
Sabor razriješio Jelenića
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova razriješio glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, no unatoč tome izvješća o radu državnih odvjetništava za 2017. i 2018. prihvaćena su većinom glasova. Za Vladin prijedlog razrješenja Jelenića glasala su 103 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan.
Jelenić je za glavnog državnog odvjetnika imenovan prije nepune dvije godine, a s dužnosti odlazi nakon otkrića da je zatajio članstvo u masonskoj loži, zbog čega je prošlog tjedna podnio i ostavku.
Oporba je u raspravi o Vladinu prijedlogu Jelenićevu razrješenju poručila da bi se prilikom imenovanja glavnog državnog odvjetnika ubuduće trebalo provoditi sigurnosnu provjeru kandidata.
Ime novog državnog odvjetnika najavio je proteklih dana premijer Andrej Plenković, trebalo biti poznato najkasnije sredinom travnja. Do izbora novog glavnog državnog odvjetnika tu će dužnost obnašati Jelenićeva prva zamjenica Zlata Hrvoj Šipek.
Nakon razrješenja Jelenića Sabor je s 92 glasa za, 14 protiv i jednim suzdržanim podržao izvješće o radu DORH-a za 2017. godinu, u mandatu Dinka Cvitana.
Uoči glasanja o izvješću o radu DORH-a za 2018., koju potpisuje bivši glavni državni odvjetnik Jelenić, SDP-ov Peđa Grbin zatražio je stanku ističući da bi DORH trebao biti nezavisna i samostalna institucija koja se bori protiv kriminala i ne bi trebala trpjeti pritiske vladajućih, ali SDP-u se čini da više nije tako.
U prilog tomu naveo je da su vladajući odbili prijedlog SDP-a da glavni državni odvjetnik prolazi sigurnosne provjere i da se zakonski definira u kojim udrugama ne bi mogao biti član. Uzvratio mu je Branko Bačić (HDZ) rekavši da ako se netko petlja u rad DORH-a, onda je to SDP.
Grbin je odgovorio kako ne tvrde da se HDZ petlja u rad DORH-a, nego svih pravosudnih institucija, uključujući i u rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Nakon stanke Jelenićevo izvješće o radu DORH-a za 2018. prihvaćeno je sa 67 glasova za, 22 protiv i 6 suzdržanih.
Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta
Hrvatski sabor donio je zakon kojim se Vukovar proglašava mjestom posebnog domovinskog pijeteta, te zakon kojim brigu o vukovarskoj bolnici preuzima država, odnosno Ministarstvo zdravstva.
Zakonom o proglašenju Vukovara mjestom posebnog pijeteta, koji je Sabor donio većinom glasova, želi se očuvati trajna uspomene i sjećanja na žrtvu toga Grada u Domovinskom ratu, kao i potaknuti njegov razvoj.
Vukovar ima posebnu ulogu u modernoj hrvatskoj povijesti, odnosno uspostavi samostalne i suverene demokratske države, predstavlja simbol otpora, žrtve, pobjede i zajedništva u Domovinskom ratu. Zakon definira pojam posebnog domovinskog pijeteta i područje na koje se odnosi, mjesta, dane i način obilježavanja.
Područje posebnog domovinskog pijeteta obuhvaća Grad Vukovar i naselje Bogdanovci u istoimenoj općini, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru središnje je mjesto obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta.
Zakon predviđa osnivanje Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj u kojemu će biti predstavnici 17 institucija, tijela i udruga iz Domovinskog rata koje će koordinirati aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta.
Sabor je donio i zakon kojim se osnivačka prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar prenose s Vukovarsko-srijemske županije na državu. Ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica i svu brigu oko njenog vođenja i poslovanja, kao i sredstva za njezin rad, osiguravat će Ministarstvo zdravstva.
Sastanak u Banskim dvorima
Uoči sjednice Sabora, u Banskim dvorima održan je sastanak koalicijskih partnera, a HDZ je manjincima popustio u zahtjevima. Podsjetimo, prošloga je tjedna glasanje prekinuto nakon što su manjinci napustili sabornicu jer nisu prihvaćeni njihovi amandmani. Manjine su tražile manjinske popisivače i izjašnjavanje o dva materinska jezika.
Nakon sastanka u Banskim dvorima predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić izjavio je da će se u vezi sa Zakonom o popisu stanovništva voditi računa da popis na područjima gdje su koncentrirane nacionalne manjine rade popisivači koji dolaze iz redova nacionalnih manjina.
Bačić je nakon sastanka vladajuće koalicije rekao kako će članovi Kluba nacionalnih manjina nazočiti današnjem glasanju u Saboru o prijedlogu Zakona o popisu stanovništva, a još će definirati svoj stav o tome hoće li i kako glasati.
"Utvrdili smo da je vladajuća većina stabilna i da će predstavnici nacionalnih manjina, odnosno Klub nacionalnih manjina nazočiti glasanju i da ćemo zakon donijeti s uputama koje će utvrditi Državni zavod za statistiku tijekom ožujka. Zavod će voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova nacionalnih manjina", kaže Bačić.
Pojasnio je kako je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković zadužena da tijekom ožujka pripremi sve potrebne upute, koje bi trebale biti na tragu onoga što je već bilo propisano 2014. godine.
To znači da popisivači na područjima gdje su nacionalne manjine trebaju zadovoljiti uvjete, kao što su srednja stručna sprema, informatička obučenost i završen tečaj za popisivača. Predsjednici županijskih povjerenstava vodit će računa da pripadnike nacionalnih manjina popisuju popisivači koji dolaze iz njihovih redova, ističe Bačić.
Zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek izjavio je da će nacionalne manjine o Zakonu o popisu stanovništva glasati po vlastitoj savjesti, istaknuvši da su danas dobili određene garancije da će se kroz obvezne upute kao podzakonskim aktom tijekom ožujka točno utvrditi načini popisivanja stanovništva.
