Obljetnica pada Vukovara i masakra u Škabrnji: Documenta poziva na učinkovitije procesuiranje zločina

Iz Documente-Centra za suočavanje s prošlošću su povodom godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara izrazili pijetet prema svim žrtvama zločina u tim gradovima. Nadaju se da će novi državni blagdan, koji će se od iduće godine obilježavati, biti prihvaćen kao Dan sjećanja na sve žrtve u Domovinskom ratu. Pozvali su na učinkovitije procesuiranje zločina.

Pročitajte i ovo 32. obljetnica Tragedija grada heroja u brojkama: Vukovar je pod opsadom bio tri mjeseca, na njega je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila sjećanje na poginule Niz Dunav pušteno 700 lampiona: "Bila su to teška vremena, nitko nije znao hoće li ostati živ"

"18. studenog obilježavamo tragične godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara obilježenog ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva. Izražavamo pijetet prema žrtvama zločina u Vukovaru i Škabrnji. Ujedno, izražavamo nadu da će odluka Vlade Republike Hrvatske o proglašenju 18. studenog Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata doprinijeti deeskalaciji nasilja u javnom prostoru te prestanku instrumentalizacije ratnih žrtava za dnevno-političke ciljeve pojedinih aktera.

Nadamo se da će novi državni blagdan makar implicitno biti prihvaćen kao Dan sjećanja na sve žrtve u Domovinskom ratu, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i ratnu sudbinu te postati simbolični datum s kojim se mogu identificirati svi građani predani ideji mira i vrijednostima ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske. Pozivamo i na učinkovitije procesuiranje zločina", navode u priopćenju iz Documente-Centra za suočavanje s prošlošću.

Osuđeni za ratne zločine u Vukovaru

Podsjećaju i da su za ratne zločine u Vukovaru pred Tribunalom u Haagu osuđeni Mrkšić, Šljivančanin i Šešelj dok su postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni zbog smrti optuženika. "U Hrvatskoj je za zločine u Vukovaru, prema podacima Državnog odvjetništva RH osuđeno više od 80 osoba, većinom u odsutnosti, a pred sudovima u Srbiji Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Ovčari, Bogdanovcima i Vukovaru", dodaje se u priopćenju.

Iz Documente podsjećaju i da je Tužiteljstvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju teretilo zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije, protiv kojih je u tijeku ponovljeni postupak i to sada pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu. "Suđenje Stanišiću i Simatoviću, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važno je i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA (Miodrag Jokić i Pavle Strugar/"Dubrovnik", Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin/"Vukovarska bolnica"), nije osuđen za zločine počinjene na teritoriju RH", navodi se u priopćenju.

U Srbiji nitko nije odgovarao za zločine u Škabrnji i Nadinu

Pred Haškim tribunalom za zločine u Škabrnji i Nadinu su na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić, ali pred sudom u Srbiji niti jedan pripadnik JNA ili Teritorijalne obrane nije odgovarao za ove zločine, podsjećaju iz Documente. "Fond za humanitarno pravo iz Beograda je 2018. zatražio od Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu pokretanje istrage, na temelju kaznene prijave koju je udruga 2017. podnijela protiv pripadnika bivše JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991. Kaznena prijava podnesena je protiv šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane.

Pravosuđe Republike Hrvatske je u predmetu Škabrnja do sada donijelo dvije osuđujuće (pravomoćne) presudu i to protiv 16 okrivljenika od kojih je dvoje bilo prisutno tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru", dodaje se u priopćenju Documente koje potpisuje medijski koordinator Eugen Jakovčić.