Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji se protivi švedskom i finskom pridruživanju NATO savezu, telefonski je razgovarao s čelnicima dviju skandinavskih zemalja o svojim zabrinutostima.
Pročitajte i ovo
Turska kaže da Švedska i Finska pružaju utočište ljudima povezani s militantnom grupom PKK (Kurdistanska radnička stranka) i pristašama Fethullaha Gulena, kojega Turska optužuje za organizaciju pokušaja državnog udara 2016. godine.
Švedska, poput Turske, označava kurdsku PKK terorističkom grupom od 1980-ih. Ne podržava ih izravno, ali pruža potporu kurdskim skupinama koje djeluju u sjevernoj Siriji, a koje su predvodile koaliciju koja se borila protiv ISIS-a u sirijskom građanskom ratu.
Turska na te skupine gleda kao na terorističke produžetke PKK i borila se protiv njih posljednjih godina. Ankara traži zaustavljanje slanja pomoći koje Švedska treba uplatiti Sirijskom demokratskom vijeću do 2023. Radi se o ukupnom iznosu od stotine milijuna dolara.
Erdona od Stockholma očekuje, kako je rekao, "principijelne korake i konkretna jamstva" da bi odustao od svojeg negativnog stava.
Ankara optužuje Švedsku da šalje protutenkovsko oružje i dronove u regiju te traži da se takve pošiljke zaustave.
Ukidanje embarga na izvoz oružja
Erdogan je rekao i kako smatra da bi embargo na izvoz oružja nametnut Turskoj nakon njezina upada u Siriju 2019. trebao biti ukinut. Embargo je uveden na poziv tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Sljedeći je zahtjev da Švedska, u čijem parlamentu ima šest zastupnika kurdskog podrijetla, prekine političke veze s kurdskim skupinama i deportira članove PKK koji su unutar Švedske, a za koje se smatra da su kriminalci, natrag u Tursku.
Malo je vjerojatno da će Stockholm, koji je posljednjih godina primio oko 100.000 kurdskih izbjeglica, pristati na zahtjeve.
No, ovakve odluke NATO-a donose se pristankom svih zemalja članica, što znači da bi se Erdoganova oporba mogla pokazati kobnom osim ako se njegov stav ne promijeni.
Opće je mišljenje da Erdogan stišće Savez zbog ustupaka, iako on tvrdi da je protivljenje stvar principa i da ga se ne može ničim pridobiti, piše DailyMail.
Razlog bliske veze s Rusijom?
Razlog njegovu protivljenju mogle bi biti i bliske veze s Rusijom, koja surađuje na nizu ključnih infrastrukturnih projekata u Turskoj, uključujući novu nuklearnu elektranu i ključni im je dobavljač oružja.
Ankara je dosad provodila politiku nesvrstanosti u ukrajinskom sukobu. Početkom tjedna najavila je novi upad u sjeverni dio Sirije kako bi stvorila tridesetak kilometara "sigurne zone" duž svoje granice i tamo poslala milijune izbjeglica.
To bi bilo zauzimanje dijela teritorija od kurdskih skupina pa je pritisak na Švedsku možda i način da ih oslabe prije početka borbi. Erdogan je o novoj operaciji rekao samo da će započeti nakon što turske vojne, obavještajne i sigurnosne snage završe svoje pripreme.
Finska i Švedska službeno su prošli tjedan podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, no Turska je iznenadila saveznike jer se usprotivila članstvu dviju zemalja u savezu.
O ratu u Ukrajini iz minute u minutu čitajte >>OVDJE.
