Pahor iza zatvorenih vrata dogovara koaliciju

Pahorova vladajuća koalicija bit će vjerojatno sastavljena od njegovih Socijalnih demokrata, stranke Zares Gregora Golobiča, Liberalnih demokrata Katarine Kresal i stranke umirovljenika DESUS Karla Erjavca. Buduća vlada lijevog centra imala bi tako stabilnu većinu - 50 mjesta u parlamentu koji broji 90 zastupnika. 

Pročitajte i ovo Rezultati ankete S kim bi Domovinski pokret trebao koalirati? Pogledajte rezultate glasanja u Dnevniku Nove TV užarene linije Ovo je za analitičare realan postizborni scenarij: "Ima prodanih duša, samo je pitanje cijene"

Krajem ovog i početkom idućeg tjedna Pahor će imati razgovore s Golobičem i Erjavcem, posvećene usklađivanju ekonomskog programa i raspodjeli ministarskih resora, javila je Slovenska televizija.

Odnosi unutar vladajuće koalicije moraju biti jasni još prije konstitutivnog zasjedanja novog parlamenta koje je predsjednik države Danilo Tuerk sazvao za 15. listopada. Tada se naime bira predsjednik novog parlamenta, a za izbor je potrebna natpolovična većina. Nju mogu osigurati samo zastupnici stranaka koje su prethodno već utanačile sve pojedinosti svoje buduće suradnje u novoj vladi.

Nakon što se konstituiraju parlament i zastupnički klubovi, predsjednik države Tuerk s klubovima počinje konzultacije o mandataru za sastav nove vlade. Mandatara mora predložiti najkasnije mjesec dana nakon konstituiranja parlamenta, a do glasovanja o mandataru u parlamentu nakon toga ne smije proteći više od tjedan dana.

Pahor je mjesto predsjednika parlamenta ponudio predsjedniku stranke Zares Gregoru Golobiču, no upitno je hoće li se Golobič zadovoljiti tim položajem ili će tražiti neko od istaknutih mjesta u vladi, navode mediji.

Pored 'maksimalističkih' zahtjeva umirovljeničkog DESUS-a da u budućoj vladi zadrže ministarstvo obrane i da se mirovine povećaju za deset posto, Pahorovu kombinatoriku pri sastavljanju nove vlade kompliciraju upravo 'personalni odnosi' odnosi vođa triju stranaka koje su odlučnijim zajedničkim nastupom, u zadnjem tjednu pred izbore, preokrenule izborne prognoze o pobjedi desnog centra i još jednom mandatu Janeza Janše.

Nekadašnjeg Drnovšekova suradnika Golobiča mediji naime predstavljaju 'jastrebom' koji želi prekid s 'autoritarnim naslijeđem' Janšina razdoblja, uključujući i otpuštanje starih kadrova u upravi i državnim poduzećima.

S druge strane, iz nove konzervativne oporbe na predsjednicu LDS-a Katarinu Kresal lansiraju se kritike da je 'lobistica tajkunskog kapitala', dok drugi procjenjuju da su njene političke ambicije pretjerane s obzirom na skroman izborni rezultat same stranke koja bi budućoj vladi osiguravala dva mandata u parlamentu manje od umirovljeničkog DESUS-a.

Budući predsjednik slovenske vlade inače je već u svom predizbornom programu istaknuo da će promovirati 'konsenzualnost' različitih političkih silnica u razdoblju kad Sloveniju očekuje smanjenje ekonomskog rasta kako bi se održala socijalna stabilnost.

Najavio je i kontinuitet na području vanjske politike, te konzultacije s oporbom pri rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom. Pri tome Pahor nije isključio mogući dogovor o predaji graničnog pitanja 'trećoj strani' nakon što međudržavne komisije za arbitražu završe svoj posao.

Treba međutim podsjetiti da su stranke koje će djelovati u njegovoj vladi imale mnogo načelnih rezervi na dogovor što su ga na Bledu prošle godine postigli premijeri Janez Janša i Ivo Sanader, te da su tijekom predizborne kampanje iz istih političkih krugova dolazile poruke o ponovnom vraćanju na model iz 'parafiranog sporazuma' Drnovšek-Račan.

Prema bledskom sporazumu Janša - Sanader iz kolovoza 2007. dvije su se države odlučile na mogućnost apsolviranja graničnog prijepora preko međunarodnog foruma, odnosno pravosudne ustanove, nakon što su se izjalovili brojni pokušaji da se to riješi bilateralno.