Godina dana pandemije nas je promijenila: Doznajemo koliko Hrvata se udebljalo, vježba li netko još i više te kako provodimo slobodno vrijeme

U godinu dana pandemije, mjera, zabrana, navike su nam se itekako promijenile, na bolje ili na lošije. Pandemija je promijenila navike ljudi.

Pročitajte i ovo Prvi koraci Jedna europska država bori se sa sve više zaraženih, na sastanku će biti odlučeno o obaveznom nošenju maski: ''Zaštita je nužna'' najviše novooboljelih Bilježe rekordne brojke, no skraćuju trajanje karantene: ''Treba držati ravnotežu zdravstva, mentalnog zdravlja i gospodarstva''

"Možda sam se više posvetila sebi jer imamo više vremena za sebe. Treniram više, čistim više", rekla je Danijela.

"Samo da sam što više vani jer ubi me ova korona da moram biti zatvorena", navodi Magdalena.

Neke aktivnosti su se povećale, druge smanjile

Prema istraživanju koje je provela agencija ISPOS tijekom pandemije građani su neke aktivnosti povećali, a druge drastično smanjili.

Gotovo polovina ispitanika starijih od 16 godina tijekom pandemije više je vremena provela gledajući filmove i TV serije.

Komunikacija oči u oči se smanjila, ali se znatno više povećala putem telefona i video poziva.

Kupnja putem interneta također je postala glavna zanimacija. Intenziviralo se druženje s ukućanima, ali i igranje video igrica i kuhanje.

"Ja kad vidim moju unuku, meni dođe da čupam kose, jer je to online, nema druženja, nema ničega. Oni će izrasti u neke meni neprepoznatljive ljude", kazala je Danira.

Manje kretanja i više kuhanja

S manje kretanja i više kuhanja, rezultat se kod svakog četvrtog građanina pokazao - na vagi. 27 posto građana dobilo je na težini, 62 posto ostalo je isto, dok je 11 posto smršavilo.

S povećanjem tjelesne težine najviše su se suočili građani u dobi od 50 do 64 godine, oni čija kućanstva zarađuju više od 12 tisuća kuna na mjesec i - Slavonci!

Ostavilo trag na psihi

Upravo je rad od kuće neke potaknuo na vježbanje. Većini od 70 posto ispitanih građana pandemija nije promijenila visinu plaće. No sve skupa ostavilo je velik trag na psihi.

"Anksioznost je često praćena fizičkim simptomima kao što su stalna pobuđenost, nekakve tegobe probavnog sustava, sustava za izlučivanje, pa čak i seksualnost", navodi psihologinja prof.dr.sc. Gordana Kuterovac.

Građane najviše strahuju od budućnosti, muči ih nesanica, osjećaj nemira, usamljenost, napadaji panike...

"Ono što nam može pomoći sada jest korištenje mehanizama koji su uvijek zdravi, a to je raditi ono što nas smiruje, što volimo i ni u čemu ne pretjerivati", dodaje Kuterovac.

Proljeće je na pomolu, a pola sata izlaganja kože sunčevu svjetlu dovoljno je za dnevnu dozu D vitamina koji utječe na raspoloženje, a ujedno jača imunitet.

Agencija Ipsos je pratila životne aktivnosti i promjene navika građana u veljači 2021. godine. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 ispitanika starijih od 16 godina.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr