U povodu Dana neovisnosti u Vukovaru je postavljen popis vukovarskih žrtava iz Domovinskog rata.
Riječ je o prvom cjelovitom popisu, a sastavili su ga vukovarski franjevci
Na njemu su branitelji, civili, ubijeni u logorima, nestali. Vukovarske žrtve različitog imena, dobi i porijekla. Njih 2717 prvi put na jednom mjestu.
„Od moje obitelji tu je brat blizanac koji je isto ubijen 18.11. zajedno s jednim bratićem. Zajedno su nestali, zajedno su ubijeni. Još jedan bratić mi je ranije poginuo u borbama“, govori Zlatko Zaoborni, vukovarski branitelj.
Dvije godine vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić sastavljao je popis vukovarskih žrtava. Iz jedne obitelji našao je čak 16 žrtava.
Obišao je mnoga vrata, pozivao obitelji, čuo potresna svjedočanstva.
„Ovdje su na popisu svi oni koji su se u toj najtežoj vukovarskog opsadi od 87 dana nalazili upravo u ovom gradu, u Vukovaru“, objašnja fra Ivica Jagodić, gvardijan samostana Sv. Filipa i Jakova.
Službeni popis poginulih i ubijenih ne postoji. Spominju se brojke od 2800 do 4000, pa je do točnih podataka bilo teško doći. Snalazio se svakako.
„Svim mogućim načinima, obilazeći mnoge i udruge i općine i društva i Hrvatski dokumentacijski memorijalni centar i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar“, kaže fra Ivica.
Vukovarcima spomenik puno znači.
„Znači nam puno, nama obiteljima, da to ime bude negdje upisano, označeno, na neki način da se zna“, kaže Zlatko Zaoborni,
Njegov brat pronađen je u masovnoj grobnici na današnjem Memorijalnom groblju. Među 938 ekshumiranih tijela bila je i šestomjesečna beba. Još 200 ubijenih pronađeno je na Ovčari. Gotovo 300 osoba još se traži.
„Mi iz volonterskih udurga odradimo veliki dio posla. A oni koji su plaćeni za to da rade, njih to jednostavno ne interesira“, misli Danijel Rehak iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
Vukovarci nisu zadovoljni ni procesuiranjem ratnih zločina. Šljivančanin je u Hagu dobio 10 godina zatvora, Mrkšić 20, dok je Radić oslobođen. Dokmanović se objesio, a presudu nisu doživjeli ni Hadžić, te Milošević.
Uz obalu Dunava, na to će podsjećati 2717 imena.
To nije konačna brojka?
Državne institucije tvrde da su učinile ono što su mogle. Da bi popis bio služben, potrebne su i službene informacije o vremenu, mjestu, načinu pogibije i to sve po određenim kategorijama, a to je često bilonedostupno ili naprosto zbog ratnih okolnosti nije niti postojalo. Također, neke su obitelji nestale u cijelosti ili su ubijene u cijelosti. O njima nije imao tko posvjedočiti niti ih prijaviti na bilo koji od ovih popisa koji su se tijekom godina stvarali.
Ono što su franjevci učinili jest da su prikupili sve te službene i neslužbene djelomične popise, usporedili ih, a onda još jednom pročešljali, nazvali obitelji, prijatelje, sve one koji su imali bilo kakva saznanja i tada su se počela pojavljivati nova i nova imena i s onih prvih tisuću i nešto imena, popis je došao do gotovo tri tisuće imena.
Svako ovo ime upisano je i u trajnu dokumentaciju franjevačkog samostana sa dodatnim informacijama koje su franjevci uspjeli prikupiti. Sve to čuvat će se u arhivima franjevačkog samostana za buduće naraštaje, za možda neke buduće cjelovitije popise jer pretpostavlja se da ovih 2717 imena nisu konačna brojka.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
