Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Manje poznati običaji i činjenice

Znate li otkud zec u priči o Uskrsu?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Uskrsno vrijeme puno je običaja kojih se rado držimo. Bojanje pisanica, posebna trpeza, ali i umivanje u cvijeću te još nekoliko manje poznatih tradicija, neizostavni su dio ovog najvećeg kršćanskog blagdana.

Koje običaje za Uskrs Vi prakticirate i koji su Vam najdraži? Odgovore možete ostaviti u komentaru ispod članka ili poslati na moj.report@novatv.hr, na koji nam možete slati i svoje fotografije kako radite pisanice.

Pročitajte i ovo Ilustracija Na oprezu Francuska za Uskrs raspoređuje snage reda ispred svake crkve Papa izgledao bolje na tjednoj audijenciji Pozdravio vjernike Papa Franjo izgledao bolje na tjednoj autijenciji

Neki običaji koje njegujemo za Uskrs već su nam dobro poznati. Tradicija je to koja se ponavlja iz godine u godinu. Uskrsni običaji, kaže Tanja Ban iz etnografskog muzeja u Splitu, počinju sa Cvjetnicom. 'U crkvi se blagoslovljena grančica masline, ružmarina ili palme zatakne za stropnu gredu, sliku sveca ili neko istaknuto mjesto u kući i tu stoje i do godinu dana. Dimom od blagoslovljene grančice liječilo se bolesnu djecu, postojao je običaj da se komadić blagoslovljene grančice pojede, a mornari su stavljali grančicu na jarbol', rekla je Ban.

>> Običaj koji seže u duboku prošlost: Znate li da svaka boja nosi neku simboliku?

I umivanje u cvijeću ima svoju simboliku. 'Vjerovalo se i u osobitu moć vode, cvijeća i zelenila. U noći uoči Cvjetnice kitio se zdenac, a umivalo se u vodi s cvijećem radi ljepote lica i zdravlja. U Slavoniji su se na Cvjetnicu kitili bunari. To rade djevojke i to tamo gdje je neki momak u kući, a mame tih momaka stave u kabo na bunaru par jaja za djevojke koje dođu s cvijećem pa ih za Uskrs bojaju', rekla je Ban.

Veliki tjedan

No, prije samog Uskrsa, u Velikom tjednu, valjalo se pripremiti za taj blagdan. 'Pripreme i obavljanje kućnih poslova, ribali se drveni i kameni podovi, čistio namještaj... Zadnja tri dana nije se smjelo raditi na poljima, izbjegavali su se bučni poslovi, kovači nisu smjeli kovati. Veliki petak je dan molitve i posta, kruh i voda, ali jeo se bakalar i pilo vino pa je postojala izreka: čovjek dobije toliko krvi koliko popije vina'. Velika subota naziva se i Bijela subota ili Glorija. Ispred crkve palila se vatra koju bi svećenik blagoslovio, blagoslivljala voda pa se umivalo i pila ta voda. Vjerovalo se da to donosi zdravlje, osobito očiju, te ljepotu i čistoću lica. Umivalo se i u neblagoslovljenoj vodi, kao npr. moru', kaže Ban.

Hrana

Uskrsna trpeza sasvim je posebna. 'Radile su se pogače, sirnice, pince, a za djecu se rade pletenice s upletenim jajem. Taj dar najviše su dobivale djevojčice, a dječaci pecivo u obliku luka i strijele. Blagoslov hrane se obavlja na Veliku subotu popodne ili na Uskrs ujutro. Prije se hrana nosila u velikim,okruglim košarama na glavi, a danas u manjim košaricama ili na tanjuru pokriveno salvetom. Puno se držalo do toga da blagoslovljena hrana ne padne na pod, a mrvice su se morale spaliti ili baciti u zemlju. Sirnice i pisanice su se blagoslivljale svugdje, a nosila se i druga hrana (različito po krajevima): šunka, po nekim otocima svježi sir, mladi luk', opisala je Ban.

>> Znate li što se obilježava na Veliku subotu?

Pisanice

Najpoznatije je ipak bojanje pisanica. 'Bojanje jaja je pretkršćanskog podrijetla. U svih Slavena jednaka je ornamentika i tehnika ukrašavanja. U Primorju tradicionalnu pisanicu nalazimo samo na dubrovačkom području. Dubrovačka pisanica crvene je podloge s bijelim ornamentom. Boja se dobivala od korijena broća ili lupine luka, a ornamenti se izvode malim štapićem od vinove loze s usađenom glavičastom iglicom koja se umače u rastopljeni vosak. Kad se vosak osuši onda ga sastružemo. Do pojave umjetnih boja, jaja su se bojala kuhanjem u ljusci oraha, luka i raznih trava', rekla je Ban.

Zec

Što se tiče motiva zeca tijekom Uskrsa, još nije točno istraženo zašto je on toliko povezan sa Uskrsom i postoje različita tumačenja. 'U jednom tumačenju zec je prastari simbol plodnosti, a neki tvrde da je uskrsni zec samo sredstvo odgoja djece i da je on 'odgojni običaj'. U drugoj polovici XVIII. st. u Srednjoj Europi spominje se zec koji djeci ostavlja jaja na tajnim mjestima, znači on je uskrsni darivatelj, a poznati folklorist i pisac bajki Leopold Grimm je pridonio tome da je lik zeca sve više prihvaćen kao darovatelj poslušne i dobre djece. U XIX. st. zeca koji nosi darove prihvaća građanstvo, a kasnije i ostale društvene skupine. U XX. st. postaje znak Uskrsa i uskrsnog darivanja', objasnila nam je Ban.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene