Sveta Nedelja, pitoreskno mjesto u blizini Zagreba, posljednjih tjedana bruji nezadovoljstvom građana, ali i Grada. Sve je počelo najavom javne rasprave o Stručnoj podlozi zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole, odnosno potezom tvrtke Premifab, koja posluje u poduzetničkoj zoni u Kerestincu, mjestu koje spada pod ingerenciju Grada Svete Nedelje.
Premifab se bavi preradom i odlaganjem opasnog otpada, a u Kerestincu ima svoj pogon. Ondje rade već nekoliko godina, no sada su od Ministarstva zaštite okoliša zatražili povećanje kapaciteta, za što im je potrebna okolišna dozvola.
Ne bi li bilo jasnije zašto su se građani pobunili, navodimo službene podatke iz Stručne podloge – najbliže je naselje 250 metara od postrojenja (na licu mjesta uvjerili smo se da su prve kuće i bliže), a toliko je udaljen i najbliži vodotok, potok Srebrnjak. Na oko 180 metara je vodotok Kerestinec, koji prihranjuje umjetno jezero udaljeno 170 metara. Šest kilometara dalje je Park prirode Medvednica, oko 5 km dalje nalazi se posebni ornitološki rezervat Sava – Strmec, koliko je udaljen i poseban rezervat šumske vegetacije Stupnički Lug. Oko 2,5 km južno nalazi se područje ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove Stupnički lug.
U postrojenju se sada skladišti 45 tona otpada, a traže da im se odobri puni kapacitet, od 126,54 tone. U Stručnoj podlozi zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole navedeno je da se stanje okoliša – ne nadzire.
Grad stao uz građane
"Stanovnici, točnije član Mjesnog odbora Ivica Lončar, pokrenuli su peticiju protiv pogona u Kerestincu u kojem se odlaže opasni otpad, i mi kao Grad stojimo iza te peticije i iza naših građana", kazao je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec. Istaknuo je da je pogon za odlaganje i obradu opasnog otpada ipak preblizu naseljenom području, a usto ne postoji ni adekvatna infrastruktura koja bi mogla spriječiti ili umanjiti posljedice eventualne nesreće, izlijevanja opasnih tvari ili nečeg sličnoga.
"Tu nema zatvorenog sustava fekalne odvodnje ni separatora za oborinsku odvodnju, dakle sigurnosni uvjeti nisu ispunjeni", kazao je Zurovec. Istaknuo je da su za njegova mandata donesene izmjene i dopune urbanističkog plana, "gdje smo mi taksativno naveli da takve vrste djelatnosti ne mogu biti u toj proširenoj zaštitnoj zoni dvorca".
"Grad nije nadležan za izdavanje takve dozvole, nego Ministarstvo. Apeliram na Ministarstvo da ipak posluša mišljenje građana i Grada te donese pozitivno mišljenje o našem apelu", naveo je gradonačelnik.
"Moram istaknuti da mi nismo kontra poduzetništva, dapače – dobili smo nagradu za najbolji grad za gospodarstvo u konkurenciji gradova naše veličine, ali smo protiv toga da se nešto radi mimo urbanističkih planova i bilo kakvih planova koje mi donosimo."
Naveo je kako se u neposrednoj blizini tog pogona nalaze i jezera, dvorac Erdödy, naseljene kuće, sportsko-rekreativna zona koja se ondje uređuje.
Tvrtka Premifab u poduzetničkoj je zoni prisutna od 2015. godine, potvrdio je gradonačelnik, no građani dosad nisu imali preciznijih saznanja o njezinoj djelatnosti. Kazao je i kako je prije otprilike godinu dana komunalna služba Grada dobila prijavu da se u tom pogonu vani, na suncu, nalaze bačve, odnosno spremnici koji su imali oznaku koja upozorava da sadržavaju opasni otpad.
"Komunalni redar došao je tamo na izvid, nikoga nije našao, nije bilo ni zaštitara, što znači da su sigurnosni uvjeti bili ozbiljno narušeni." Na pitanje što je poduzeo komunalni redar, kazao je da on po prijavi izlazi na teren, napravi zapisnik te izdaje upozorenje, a ovisno o tome što se naruši, izdaje se kazna ili neka sankcija. "Mislim da je tu bilo i nekog očitovanja tih tvrtki, ali budući da je prošlo određeno vrijeme, ne mogu vam sa sigurnošću reći što je u ovom slučaju poduzeto."
Istaknuo je kako su on i njegovi zamjenici te predsjednik Gradskog vijeća bili među prvim potpisnicima peticije građana, i priložili su je uz očitovanje Grada na Stručnu podlogu zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole. "Stojimo uz svoje građane 1/1, to zaista jest jako blizu kuća, i mislimo da takva djelatnost ipak ne bi trebala na tome mjestu."
Građani do javne rasprave nisu imali pojma što se ondje događa
Razgovarali smo i s inicijatorom peticije Ivicom Lončarom, koji nam je kazao kako i on sam živi u neposrednoj blizini ovog pogona te da nije protiv toga da se razvija poduzetništvo, ali ne na toj lokaciji. "Na mala vrata želi se progurati da se ovdje obrađuje i opasniji otpad. Tko nam garantira, ako ovo prođe, da neće ovdje dovoziti i nuklearni otpad iz Krškog?
Naravno, malo karikiram, ali prvo je tvrtka dobila dozvolu za obradu otpada koji nije toliko problematičan, a sad navodno žele skladištiti i infektivni otpad te traže da im se kapacitet poveća", pita se on. Ističe da građani do poziva na javnu raspravu nisu uopće znali što se ondje događa, "pa ni ja, a živim 50 metara dalje".
Istaknuo je kako je cijelo to područje prepuno vodotoka, koji se ulijevaju i u Savu, te bi u slučaju neke havarije ugrožen bio cijeli zapadni dio Zagreba.
"Kasno je za intervencije kada se nešto već dogodi. Nažalost, ne možemo biti sigurni da će neka zaštita, čak i da je postave, biti dovoljna. Da ne spominjem kako Sveta Nedelja radi na tome da dođu mladi ljudi, da se poveća kvaliteta života, a ovime će to pasti u vodu", rekao je on.
Direktor Premifaba: Došlo je do velikog nesporazuma
A što o svemu kaže Igor Oreški, direktor tvrtke Premifab? Potvrdio nam je da je upoznat s peticijom građana, no smatra kako je došlo do velikog nesporazuma. "Kad smo imali javnu raspravu, primijetio sam da ljudi tu svašta brkaju. Optuživali su nas i da skladištimo nuklearni otpad iz Krškog!
Mi otpad obrađujemo, radimo kompletnu reciklažu. Bavimo se bojama i lakovima te popratnom industrijom koja se vezuje uz njih. Primjerice, kad biste sada vi farbali sobu, kantica i ostaci boje, tkanina kojom ste brisali, kistovi kojima ste farbali, sve to spada pod opasni otpad i time mi baratamo.
Nadalje, nitrorazrjeđivač kojim se boja čisti zapravo je sirovina i mi korištene razrjeđivače regeneriramo. On se može reciklirati. To je jedan kompletno zeleni proces, postupak i sama tehnologija sasvim su zatvoreni. Primjerice, onaj nitrorazrjeđivač o kojem sam prije govorio ranije izvozio se na spaljivanje u zemlje poput Austrije i Njemačke, a mi ga ovdje recikliramo", kazao je Oreški.
Dodao je kako je Grad Sveta Nedelja prije otprilike godinu dana "s ove industrijske zone maknuo markicu za gospodarenje otpadom. Mislim da se to krenulo micati nakon promjene vlasti. Ovo je industrijska zona. Postojala je i prije nego što smo mi došli ovamo. Ovo je jedna od rijetkih lokacija koja zadovoljava propisane uvjete za obavljanje ovakve djelatnosti. Pričam o razini države".
Na pitanje bi li preselili pogon za obradu i skladištenje opasnog otpada da im Grad ponudi drugu lokaciju, kaže: "Nisam o tome razmišljao. To nije samo stvar Grada, mi smo dozvolu čekali godinu i osam mjeseci. Ministarstvo dozvole za gospodarenje opasnim otpadom bilo kojeg tipa ne izdaje samo tako. U eventualnom dogovoru morali bi sudjelovati i Ministarstvo i Grad, morala bi biti uključena i državna tijela. Naravno, ako se sve to posloži, s naše strane nema problema."
Završno je naglasio da je "prva i osnovna stvar kad se odabire lokacija slanje dopisa lokalnoj samoupravi može li se ta djelatnost obavljati na željenoj lokaciji. Bez toga nitko od ozbiljnih investitora neželi ući u tu priču. Tako je bilo i kod nas, prije bilo čega tražili smo od Grada mišljenje i dobili smo potvrdu da možemo ovdje raditi".
Nesporno je da tvrtka ima sve dozvole i da posluje legalno. No, s druge strane, bez obzira na mjere sigurnosti i zaštite, stanovnicima tog područja zasigurno nije ugodna spoznaja da u susjedstvu imaju tvrtku koja se bavi preradom i skladištenjem opasnog otpada. Hoće li Grad, Ministarstvo, Premifab i građani ipak naći zajednički jezik, ostaje da se vidi.
-
ZAR I TI, SINE BRUTE?Član Mladeži HDZ-a i zaposlenik Porezne neovlašteno kopao po Plenkovićevoj plaći i imovini
-
Imaš pravo, ostvari gaMožda ne znate da u ovom slučaju imate pravo za besplatnu promjenu guma
-
Putinova prijetnjaPrijeti li Europi veliki sukob? Vojni stručnjak kritizira potez jedne članice NATO-a: "To je amaterizam u vojnom smislu"
