Riječ je o poglavljima ribarstvo, okoliš, te zajednička vanjska i obrambena politika. 'Ne očekujem da će se u Kranjskoj Gori odmah riješiti sve, ali mislim da će govoriti i o tim pitanjima, a mnogo je naznaka i nada da će se i to riješiti u jednom konstruktivnom procesu', rekao je Balažic. U razgovoru je bilo riječi o razvoju odnosa s Hrvatskom nakon izbora Ive Josipovića za novog hrvatskog predsjednika, kao i o susretima aktualnog predsjednika Stjepana Mesića i njegova slovenskog kolege Danila Tuerka te susretima predsjednika vlada ovoga tjedna.
Pročitajte i ovo
Slovenija na zadnjoj pristupnoj međuvladinoj konferenciji EU-Hrvatska pod predsjedavanjem Švedske potkraj prošle godine nije dopustila otvaranje triju poglavlja. Balažic tvrdi kako nije riječ o blokadi, nego o želji Slovenije da se otvaranje tih poglavlja u suradnji s Hrvatskom 'kvalitetno pripremi'. Osim toga, prema Balažicevim riječima Slovenija želi da se neka bilateralna pitanja pojasne kako bi Hrvatska onda 'mirne duše' mogla završiti pregovore s EU. Dodao je da su spomenuta pitanja od manje važnosti od otvorenog graničnog pitanja i 'prejudiciranja granice' zbog čega je Slovenija lani i početkom ove godine blokirala hrvatske pristupne pregovore, a što je riješeno sporazumom Kosor-Pahor.
Što se tiče poglavlja o ribarstvu, Ljubljana prema Balažicevim riječima želi raščistiti pitanje 'povijesnih prava slovenskih ribara u hrvatskim teritorijalnim vodama' koja su kako je dodao precizirana u međudržavnom sporazumu o malograničnom prometu i sauradnji (SOPS). Taj je sporazum po riječima Balažica Hrvatska potpisala, ali njegov ribolovni dio 'ne implementira'. Uz to, Slovenija želi da se raščiste stvari oko hrvatskih obveza u vezi razgradnje nuklearnog otpada iz zajendičke nuklearke Krško o čemu također postoji međudržavni sporazum. Dok se ne riješi granično pitanje, odnosno dok se ne dovrši arbitraža, Slovenija također traži nedvosmislena jamstva Hrvatske da neće primjenjivati ZERP (zakon o ekološko-ribolovnom pojasu), za kojeg tvrdi da 'prejudicira granicu', pojasnio je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
Što se tiče poglavlja koje se odnosi na zajedničku vanjsku i obrambenu politiku, Slovenija to vezuje uz dobrosusjedstvo, odnosno očekuje da će se Hrvatska držati dogovora koje sklopi i da će do njena uključenja u EU biti riješena međusobna otvorena pitanja, uključujući i pitanje Ljubljanske banke, pojasnio je slovenski glasnogovornik.
U vezi izbora novog hrvatskog predsjendika Balažic je izrazio očekivanje da će Josipović u budućnosti simboličnim susretima sa svojim slovenskim kolegom nastojati da se održi konstruktivnost u odnosima.
Balažic je u vezi vjerojatnog referenduma o arbitražnom sporazumu, koji je prije nekoliko mjeseci bio najavio premijer Borut Pahor, rekao da bi odluka o tome mogla biti donesena krajem ožujka ili početkom travnja, ali da svakako o tom sporazumu svoje još moraju reći slovenski ustavni suci. Balažic je podsjetio da je Pahor unatoč tome što će referendum vjerojatno biti 'savjetodavni', odnosno politički neobvezujuć za sadašnju vladu, 'poštovati volju naroda', odnosno da će preporučiti parlamentu da ga ratificira ako slovenski birači na referendumu budu glasovali za ratifikaciju. (Hina)
