Počinje pakleni mjesec za stotine tisuća građana: Evo u kojim će gradovima biti najgore

Sredina kolovoza alarmantno je razdoblje za alergičare. Ambrozija je na vrhuncu. Crvenilo i svrbež očiju, gušenje… S ovakvim se simptomima samo u gradu Zagrebu u ovo doba godine susreće čak 250 tisuća građana. Jer toliko ih je alergično na ambroziju.

''Držimo se zatvorenih prostora. Nemojmo sušiti rublje na otvorenom zraku. Ako već izlazimo, zaštitimo ulaze u dišne organe, nos, stavimo sunčane naočale. Također, kućni ljubimci na svojim dlakama su veliki sakupljači peludnih alergena, ukoliko nemate svaki put priliku da ih otuširate što bi ustvari bilo najbolje, barem ih iščetkajte'', savjetuje Barbara Stjepanović, voditeljica laboratorija za aerobiologiju u ZZJZ-u "Dr. Andrija Štampar".

Pročitajte i ovo Savjeti liječnika Toplo vrijeme mnogima je znak za uživanje, njima mučan period: "Dobro bi bilo prati kosu svakodnevno''

Pa pogledajmo peludnu prognozu. U subotu su u crvenom sljedeći gradovi - Zagreb, Karlovac, Koprivnica, Kutina, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Šibenik, Varaždin, Virovitica. To znači da će sve alergične osobe imati tegobe.

Ambroziju se preporučuje ukloniti još u ranom cvatu. Najbolje bi je, kažu stručnjaci, bilo iščupati. I danas se kosila. Za one koji je sa svojih posjeda ne uklone - slijede kazne.

''Kazna za fizičku osobu je u iznosu od 1000 kuna, za obrtnike od 2500 kuna, a kazne za pravne osobe su u iznosu od 5000 kuna. Ona cvate sada i nezgodno ju je zapravo za kositi jer izaziva još više alergije. Bilo bi najbolje da se iščupa čim krene rasti'', rekla je Marija Kaleb, poljoprivredna redarka.

Pročitajte i ovo Ljetne pošasti Kreće konačni obračun s komarcima i ambrozijom: ''Ovo je sada daleko najskuplje. Moramo početi dizati avione''

Liječnici savjetuju - svakako pratiti peludnu prognozu. Za sve alergične osobe kiša može biti kratkotrajno olakšanje, no ambrozija će biti prisutna sve do sredine rujna.

Alergičara sve više i među djecom

Prisutne su klimatske promjene, sve stresniji način života, zagađenje zraka - to su samo neki od razloga koje navode liječnici kao razloge povećanja broja ljudi koji obolijevaju od alergija. I nema pravila - od najranije do najstarije dobi možete postati alergični. O ovoj temi razgovarali smo s dr. Andrijom Miculinićem.

Vi ste pedijatar, a alergičara je sve više i među djecom. Zašto je to tako?

Porast alergija u dječjoj dobi je u zamahu. To se može pratiti zadnjih 50-ak godina, i kod djece i kod odraslih. Što se tiče djece, to se više percipira jer su djeca manja i pripada im više naše pažnje. Alergije su djelomično u porastu zbog okolišnih čimbenika, a djelomično ima i genetskih faktora koje ne možemo mijenjati. Ali okolišne čimbenike definitivno možemo. Zato su značajni i treba ih pratiti i mijenjati u korist našim alergičarima.

S kojim se alergijama kod djece najviše susrećete?

Tu je specifičnost njihova rasta i razvoja, tako da postoji razlika između rane dječje, dojenačke i rane predškolske dobi i kasnije dobi. Tako da postoji i razlika u tipu alergijskih reakcija koje se javljaju. Primjerice, kod manje djece su tu kožne reakcije, ako što su primjerice atopijski dermatitis, nutritivne alergije. Najčešće su to jaja, mlijeko, kikiriki. Kasnije se tijekom života javljaju i razvijaju pretežno pulmoalergološke, respiratorne alergije, astma i alergijski riningitis. To se s dobi mijenja, ali postoje iznimke. Svako dijete može imati bilo koju od tih alergijskih reakcija tijekom svog života, čak i istovremeno.

Mogu li se alergije spriječiti?

Same alergije imaju više uzroka. S obzirom na to možemo razlikovati genetske faktore koje za sada još ne možemo mijenjati te okolišne na koje možemo utjecati. Istraživanjima je do sada dokazano da jako na razvoj alergijski razvoj utječe, pogotovo kod roditelja koji imaju alergije – dojenje djeteta, to je potrebno što dulje, zatim izbjegavanje pušenja koji je značajan čimbenik koji može uzrokovati teže respiratorne alergijske reakcije, pogotovo astme koje su im onda veliki teret tijekom života.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr