Obavijesti Video Pretražite Navigacija
izvanredna

Grbin oštro po Ustavnom sudu: "Pričao sam s Milanovićem, imamo plan C. Popišali su se na sve nas"

Kolumna Milana Sijerkovića

'Ledeni sveci' – nemili 'mrazoljupci'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Kolumnist portala Dnevnik.hr ugledni je hrvatski meteorolog Milan Sijerković. Gospodin Sijerković neumorno piše već godinama i do sada je objavio više desetaka knjiga. Mnogi ga na TV ekranima gledaju od djetinjstva, a sada imate priliku čitati njegove kolumne na našem portalu.

U starim vjerskim, katoličkim kalendarima nadnevci 12., 13, i 14. svibnja naznačeni su kao spomendani svetaca Pankracija, Servacija i Bonifacija (u novima kalendarima to nije slučaj; samo je sveti Pankracije zadržao „svoj dan“). U velikome djelu puka, pa i vjernika, malotko bi znao za naznačene svece da nije pučke meteorologije. Naime, u zemljama zapadne i središnje Europe pozorni promatrači vremena, pučki meteorolozi, nadjenuli su im pomalo zastrašujuće ime „ledeni sveci“. Zašto ? O tome poslije, a sada nekoliko podataka iz životopisa spomenutih svetaca.

Pročitajte i ovo Ilustracija Crveni meteoalarm Stiže velika promjena vremena, ponegdje će padati i snijeg: U jednom dijelu Hrvatske vrijeme će biti izuzetno opasno Sunčano vrijeme VREMENSKA PROGNOZA Za vikend uživajte u Suncu, od sredine tjedna drastična promjena: Na jednu stvar treba posebno pripaziti

Pankracije je rođen u Frigiji (sadašnja Nizozemska), u obitelji bogatih rimskih građana. Majka mu je umrla tijekom njegova poroda, a otac kad je imao 8 godina, pa je o njemu skrbio stric, s kojim se preselio u Rim. Ondje su prihvatili kršćanstvo, a Pankracije je usto postao strastvenim zagovornikom kršćanstva. Zbog toga je u razdoblju žestokih Dioklecijanovih progona kršćana, godine 304., kao 14-godišnji dječak bio zatočen, mučen i pogubljen, tako što mu je odrubljena glava, jer je odbio prinijeti žrtvu poganskim rimskim bogovima. Servacije je rođen u Armeniji i živio je u 4. stoljeću. Unatoč lakomislenom životu u mladosti otišao je na hodočašće u Svetu Zemlju, a nakon povratka se zaredio za svećenika. Kao misionar propovijedao je kršćanstvo Galima u sadašnjoj Francuskoj, nakon čega je postao biskupom u belgijskom Tangernu. Umro je 384. godine u Maastrihtu. Prema legendi, snijeg nikad nije pokrio njegov grob! Puk ga časti kao zaštitnika od mraza. Bonifacije potječe iz engleske plemićke obitelji, a odgojen je u benediktinskim samostanima u sadašnjoj engleskoj grofoviji Devonu. Winfrid, kakvo je bilo rođeno ime Bonifacija, i sam je postao benediktincem. U zreloj dobi, godine 1716. počinje djelovati kao misionar među Germanima u sadašnjoj Njemačkoj. Zbog njegova uspješnog pokrštavanja Germana papa Grgur II. ga posvećuje za biskupa. Osnovao je brojne benediktinske opatije, što su postale nositeljicama znanja i kulture u tome dijelu Europe. Godine 754., 5 lipnja, u Friziji su Bonifacija, s još 52 redovnika, na putu za crkveni sabor, okrutno ubili razbojnici.

SVE KOLUMNE MILANA SIJERKOVIĆA

Sveci Pankracije, Servacije i Bonifacije dobili su naziv „ledeni sveci“ zbog njihova prikladnog smještaja u kalendaru. Naime, mnogi su zamijetili da se u dijelu godine kad su njihovi spomendani, početkom druge trećine svibnja, često zamjetno pogoršava vrijeme, uz jako zahladnjenje. Katkad je to zahladnjenje, kao posljedica prodora vrlo hladnog zraka s dalekog sjevera Europe ili iz polarnih krajeva, toliko jako da se temperatura snizi ispod 0 °C. Tada se pri tlu zamijete ledeni kristalići mraza, koji bliješte osvijetjeni jutarnjim sunčanim zrakama. Otud naziv „ledeni sveci“, jer se mraz sastoji od bijelih kristalića leda. S obzirom na to da su u tome dijelu svibnja u našem području brojne voćke u cvatu ili zameću plodove, ne treba posebno ni naglašavati koliku štetu takav mraz može uzrokovati. Činjenica je da se „ledeni sveci“ spominju i u pučkoj meteorologiji većine država zapadne i središnje Europe (u Njemačkoj naziv im je Eishelige, a u Francuskoj Saints de Glace). U zapadnoj Europi su naznačeni za razdoblje 11.- 13. svibnja, pa trolist ledenih svetaca počinje s Mamertom (spomendan u kalendaru 11.svibnja), a iz njega je isključen Sveti Bonifacije. To je povezano s činjenicom da u Europi jaka proljetna zahladnjenja sa sjeverozapada obično najprije zahvaćaju sjeverne pa zapadne krajeve, a tek onda stižu do nas.

U Međimurju kola izreka: Pankraci, Servaci i Bonifaci so ledeni sveci! Kratko i jasno, te ne treba ponavljati često i glasno!

Nakon katastrofalno štetnog mraza,što je mnoge krajeve Hrvatske, a posebice njezin sjeverozapadni dio, pogodio sredinm zadnjeg travanjskog desetodnevlja, mraz nije poćudno ni spominjati. Svejedno, mogućnost njegove svibanjske prisutnosti ne bi bilo mudro posve zanemariti!

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene