Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Veća nego u susjedstvu

Problem nejednakosti u Hrvatskoj: "Želi se biti znanstveno neutralan, a guši se rasprava o tome"

Analize o nejednakosti parcijalno i sporadično provode se posljednjih godinu-dvije i to s oprezom, jer pokazuju da u Hrvatskoj nejednakost itekako stanuje. Unatoč javnome diskursu koji preferira stav da nejednakosti – nema.

O nejednakosti u Hrvatskoj razgovarali smo sa Željkom Ivankovićem, urednikom akademskog portala. On nam je rekao da se u Hrvatskoj pitanje nejednakosti nije previše propitivalo, iako nejednakost postoji po cijelom svijetu.

Pročitajte i ovo Ilustracija Velika studija Globalno bogatstvo još će rasti: Lani su četiri države posebno omastile brk, no što je s nejednakošću? Slika nije dostupna Slučaj koji trese Srbiju Ponovno uhićen serijski silovatelj: Nakon skandaloznog intervjua prijavu protiv njega podnijele novinarke

"Kako to da je ta nejednakost, koje nema u Hrvatskoj, ipak značajno veća od susjednih zemalja s kojima bismo se trebali uspoređivati, npr. od Slovenije, Austrije, Češke itd., to se također nije istraživalo. Očigledno je ideja bila dokazati da nejednakosti nema", rekao je.

Kaže da je nedavno razgovarao s glavnim istraživačem nejednakosti koji se složio da on zapravo ne istražuje nego samo računa.

"Ne bi se tražilo druge aspekte, druge pristupe, druge mjere nejednakosti niti bi se istraživalo zašto i zbog čega se stvari kreću tako kako se kreću, nego su eventualno ukratko davali kod dugih metodoloških uvoda i opsežnih prikaza izračuna davali bi se kratke pretpostavke", tvrdi Ivanković

"Želi se biti znanstveno neutralan i korektan, a zapravo to uopće nije bila ni znanstvena neutralnost ni znanstvena korektnost i to je imalo svoju ulogu gušenje rasprave o nejednakosti u Hrvatskoj", dodao je.

O nejednakosti govore i podaci o plaćama

Anketa pokazuje da 94 posto kućanstava posjeduje kuću ili stan, vozila, dragocjenosti te imovinu od samozapošljavanja. No, u usporedbi s ostalim zemljama Unije, medijan ili srednja vrijednost realne imovine iznosi oko 70.000 eura, dok je prosjek Europe 131.000.

Kod financijske imovine razlika je još veća: srednja vrijednost iznosi 500 eura, a u EU to je 20 puta više. Autori pri tome napominju kako su građani u anketi vjerojatno podcijenili vrijednost financijske imovine jer u pravilu nisu skloni priznati njenu pravu vrijednost.

"Ja sam već vidio relativizacije 'ali negdje drugdje je drastičnija nejednakost po financijskoj imovini'. Da, negdje drugdje je financijski sustav drastično različit nego u Hrvatskoj. Čak i da je drugdje puno veći, zašto netko odmah trči reći negdje drugdje je drugačija. To ne može biti bez određene agende, nego se trči naprosto zato da bi se ugušilo raspravu", smatra Ivanković.

Činjenica da imamo nekretnine ne znači ništa ako nisu lako utržive kao u drugim državama, na što upućuju slučaj švicarac, potresi ili poplave. S druge strane, o nejednakosti itekako govore podaci o plaćama.

"Prije otprilike tri do četiri godine ja sam objavljivao da postoji značajan broj plaća koje su bruto veće od 500.000 kuna. Dakle, to su podaci iz Državnog zavoda za statistiku, odnosno iz Regosa, a da ne govorim da je puno veći dio plaća bio iznad 100.000 kuna bruto. Na te kvazi anegdotalne podatke se ne želi obraćati pažnja", rekao je Ivanković.

Financijska i imovinska nejednakost nužno vode u onu političku i zato problem nejednakosti ne može biti isključivo ekonomski. Gini koeficijent u je Hrvatskoj 0,44, što nas smješta među zemlje iznimno visoke nejednakosti. Za usporedbu, većina je drugih europskih zemalja smještena između 0,23 i 0,35.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene