Dobar liječnik zlata vrijedi, ali i zlata košta: "Ako želi ulagati u svoje znanje, mora godišnje ulagati značajna sredstva"

Nedostatak medicinskog osoblja jedan je od ključnih problema s kojima se suočava hrvatsko zdravstvo. Uz manjak medicinskih sestara, nedostaje nam i oko 5000 liječnika.

Unatoč tome što se medicina u Hrvatskoj može studirati na četiri sveučilišta, upisna kvota je ove godine bila vrlo niska, a cijena jedne godine studija bez državnih subvencija iznosi 12.000 eura po godini. To bi za šest godina studiranja značilo 72.000 eura.

"Možemo reći da su cijene u Hrvatskoj, što se tiče Medicinskog fakulteta, nešto niže zbog socijalne politike države. Generalno gledano, edukacija zdravstvenih djelatnika je nešto najskuplje što postoji, ali ono što je još važnije istaknuti je da ta edukacija mora biti trajna", rekao je Krešimir Gršić, voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata ORL Klinike KBC-a Zagreb.

"Znači, jednom kada je osoba završila Medicinski fakultet, to ne znači da njena edukacija završava. Ta edukacija je dugogodišnja, cjelogodišnja, kontinuirana i mogli bismo reći da liječnik, ako želi ulagati u svoje znanje, mora godišnje ulagati značajna financijska sredstva", dodao je.

Pročitajte i ovo UDRUGA GLAS PODUZETNIKA Zaboravljeni od države, ali ne i od dobrih ljudi: "Htjeli smo zadržati mlade obitelji u Petrinji"

Pročitajte i ovo Najlošiji u EU prema informiranosti Za blagdane su znakovi sniženja posvuda, no jesu li legalni? Građani o svojim pravima znaju malo ili ništa: "Nema danas nikakvih prava, samo novac"

Medicinski turizam je u svijetu visoko razvijen i hrvatski liječnici svojim iskustvom itekako mogu tome konkurirati. Zato je cilj liječenje svesti na jednodnevnu kirurgiju u dnevnim bolnicama, što bi obuhvatilo usko specijalizirane kirurške postupke i brz postoperativni oporavak te nizak trošak liječenja. Međutim, zaostajemo po ciljevima edukacijskog sustava, odnosno kako od početnika stvoriti vrhunskog kirurga.

"S jedne strane ulažemo ogromna financijska sredstva u dnevnu bolnicu kako bi pacijentima pružili maksimalnu kvalitetu. S druge strane u edukaciju – što naših specijalizanata, studenata pa čak i specijalista – ulažemo malo ili gotovo ništa. Mogli bismo reći da se proces edukacije u medicinsku struku u praktičnom i didakcijskom smislu nije značajno promijenio u zadnjih stotinjak godina", rekao je Gršić.

Učenje uz pomoć 3D videa

Zbog slabe edukacije zlata vrijedi podatak da je 2019. godine u Rimu na Svjetskom kongresu o kirurgiji štitnjače predstavljen 3D video operacije štitnjače iz perspektivne kirurga, čiji je krajnji cilj da mladi specijalizant čim prije nauči samostalno operirati.

"Mi specijalizanti mnogo vremena provodimo učeći iz raznih knjiga, atlasa, pa i videa. Međutim, nemamo ovakvih videa iz perspektive kirurga u 3D tehnici koje nam značajno ubrzavaju taj proces učenja .Cilj ovog videa nije da zamijenimo boravak u Sali, nego samo da ubrzamo proces učenja . Dakle, proces prelaska iz teorije u praksu", rekao je Borna Miličić, specijalizant otorinolaringologije.

Pročitajte i ovo NAKON DUGIH DEVET MJESECI Centar novog života u Petrinji: Ranjeno srce županije ponovno kuca - "Sretni smo da je ovo zaživjelo, svima je drago što je ova priča uspjela"

Štitnjača je organ kojega je najteže snimiti zbog njezine uskog i dubokog kirurškog polja u kojem se nalazi čitav niz važnih struktura. Upravo zato specijalizant ne vidi operaciju na način na koji ju vidi kirurg. Stoga je bilo potrebno u medicinu uvesti sinergiju struke, akademske zajednice, ali i tehnologije i to na način da se na glavu liječnika postavi oprema težine tri kilograma za snimanje operativnog zahvata koji može trajati i do nekoliko sati.

"Dubina je ovdje nešto što je najbitnije bilo za prikazati. Naime, kad god se nešto gleda u 2D tehnici, sigurna sam da studenti medicine mogu puno toga naučiti kroz normalni video materijal. Ipak. činjenica je da je štitnjača toliko specifična i ima duboko područje koje je tako jako usko. Mislim da je jako važno da student dobije taj dojam dubine", objasnila je Dinka Radonjić , akademska snimateljica i predavačica na Tehničkom veleučilištu Zagreb.

Pročitajte i ovo PITANJE OPSTANKA Znate li što su zombi tvrtke? ''Samim vlasnicima ili direktorima nije lako priznati neke stvari''

Naša medicinska struka zna što im treba. Međutim, nemaju sredstva niti filmsku ekipu koja bi mogla odgovoriti njihovim zahtjevima.

"Filmaši imaju tehniku i tehnologiju, ali nemaju pristup našim operacijskim salama. Pomiriti to dvoje je ekstremno teško, ali u Hrvatskoj smo to uspjeli napraviti samo zbog toga što smo imali jako dobru energiju i volju i znali smo kako to napraviti. Legislativno gledano, to je puno teže napraviti u zapadnim zemljama zbog dozvola koje je potrebno ishoditi i samim time se cijena snimanja ovakvog filma raste i od nekoliko desetina tisuća do nekoliko stotina tisuća eura", rekao je Gršić.

Video snimljen u 3D tehnici i 4K rezoluciji nagrađen je nagradom za 3. najbolji video na kongresu, objavljen je u vodećim svjetskim medicinskim časopisima i odobren od strane struke. Također je krenuo u edukaciju mladih otorinolaringologa. Potvrda je to da naši liječnici mogu odgovoriti na najteže zahvate i i na promjenu edukacijskog sustava.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!