Karadžić: Srebrenica je mit, a i Sarajlije su sami sebe ubijali

Karadžić je preuzeo odgovornost za to što je stao u obranu Srba, rekavši da su oni učinili sve što su mogli kako bi spriječili rat. Karadžić je, prema pisanju BBC-a, ocijenio da Sarajevo tijekom tri i pol godine opsade nije bilo, kako se izrazio, ni bespomoćno ni nevino, već su bolnice i škole pretvarali u vojne baze. Rekao je kako bosanski Srbi tijekom rata nisu zauzimali tuđe, nego branili svoj teritorij. 'Mogli smo, tako rečeno, uzeti BiH, a za Sarajevo ćete to posebno videti... Ali, nismo uopće izlazili iz svojeg etničkog teritorija... Naoružani narod je izašao na rubove svojih teritorija da bi se zaštitio, da ga ne pokolju', rekao je Karadžić, a prenosi Mondo. Karadžić je, pokazujući mape, sugerirao da su se granične linije srpskih teritorija tijekom rata u BiH, poklapale sa linijama fronta. 'I od tih vjekovno njihovih teritorija, Srbi su bili spremni odreći ih se za mir', istaknuo je Karadžić.

Pročitajte i ovo Dobro je znati Ove dokumente nikada nemojte bacati: Trebat ćete ih do kraja života Ispunjavanje želja Paro: Hrvatska dala Karadžiću dokumente koje je tražio

'Pokolj u Srebrenici je mit'

Muslimanske snage same su ubijale civile po Sarajevu kako bi izazvale suosjećanje međunarodne zajednice, a pokolj u Srebrenici je mit s pretjeranim brojem žrtava, izjavio je pred Haaškim sudom bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić. Negdašnji predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom rata u BiH od 1992. do 1995., uključivo dugogodišnju opsadu Sarajeva i pokolj nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. ‘Izetbegovićeva strana je željela stranu intervenciju i sve što se događalo s muslimanske strane bilo je sračunato kako bi se u rat uvukli NATO i zapadne zemlje u njihovu korist’, rekao je Karadžić. ‘Granatirali su i snajperima ubijali svoj narod’, dodao je, govoreći o Armiji BiH kao o stranačkoj vojsci SDA. Po njegovim riječima, stradanje civila moglo se spriječiti prihvaćanjem njegove ideje o Sarajevu kao otvorenu gradu, ali to nije htjela ‘politika koja želi 100 posto vlasti u 100 posto Bosne protiv kršćanske većine’.

Za smrt više od 40 civila na sarajevskoj tržnici Markalama Karadžić kaže da ‘tamo možda i nije bilo civilnih žrvata, nego su tijela posijana’, a za zarobljeničke logore u Omarskoj i Keratermu da su bili istražni centri redovitih tijela vlasti. ‘U ono na Markalama može vjerovati samo onaj tko želi vjerovati, a ako imalo razmišlja vidjet će da je to inscenacija’, rekao je Karadžić i upozorio sud da se lažima kako su to učinili Srbi siju klice budućih pokolja. Govoreći o masakru nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, Karadžić je rekao da je to mit, a broj žrtava pretjeran. ‘Oni su tamo napravili svetište, to je mit, i skupili 8.000 muslimana, a nisu mogli ni pokopati više od 2.000 koliko ih tamo ima’, rekao je Karadžić, tvrdeći da su u masovnu grobnicu pokopana tijela iz drugih, bližih i udaljenijih mjesta. Dodaje da se i danas iskapaju tijela iz drugih dijelova BiH i prebacuju u Srebrenicu. ‘Zločin je kad se ubije i jedan čovjek, čemu pretjerivati?’, upitao je Karadžić suce. Rekao je da su Srebrenica i Žepa, iako su 1993. proglašene zaštićenim UN-ovim zonama, bile uporišta muslimana ‘koji su terorizirali Srbe, ubijali cijela sela na Božić i na slave, vojsci pucali u leđa i 'pokasapili' nemoćan narod bez ikakvih razloga’.

Karadžić je odbacio optužbe i za prisilno preseljavanje Bošnjaka i Hrvata iz Republike Srpske, rekavši da su oni odlazili dobrovoljno i organizirano, uz pomoć Međunarodnog crvenog križa i UNHCR-a, a da su srpski civili za sobom ostavljali ‘topli ručak’. Pri kraju uvodne riječi Karadžić je istaknuo da se ne boji suđenja, da se priprema s velikim poletom, ali da radeći cijeli dan i noć, ugrožava zdravlje. Dokaze je nazvao ‘neselektivom hrpom materijala’ koju su tužitelji predložili vodeći se ‘kao marksisti idejom da će kvantiteta jednog dana prijeći u kvalitetu’. Karadžić za nastavak suđenja ponovno predlaže jedan od triju scenarija, da se ono prekine kad Vijeće sigurnosti UN-a potvrdi njegov navodni sporazum s američkim posrednikom Richardom Holbrookom o imunitetu, da tužiteljstvo odbaci ili znatno skrati optužnicu ili, kao zadnje, da on do kraja svibnja iz dokaznog materijala izbaci sve ‘nepotrebno trunje’ i predloži dokaze koji jamče pošten postupak i završetak suđenja u roku od godinu i pol dana. Nakon njegovih uvodnih riječi suđenje je ponovno privremeno prekinuto do rješenja Karadžićeve žalbe na prijašnju odluku raspravnoga vijeća kojom mu je odbijen zahtjev za još jednom odgodom suđenja radi novih priprema obrane.

Haški sud Hrvatskoj: Jesu li Karadžićevi zahtjevi jasni?

Haaški sud zatražio je od Hrvatske da do 22. ožujka dostavi pojašnjenja o potrazi za dokumentima koje od Zagreba, posredstvom ICTY-a, traži bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, a koji se tiču krijumčarenja oružja u BiH preko Hrvatske tijekom rata u susjednoj državi. Karadžić je za potrebe svoje obrane 11. rujna 2009. zatražio od Hrvatske i još šest zemalja dokumente o naoružavanju Bošnjaka preko zračne luke u Tuzli, o transportu oružja iz Irana preko Zagreba, o korištenju međunarodnih organizacija za krijumčarenje oružja u BiH, o pokolju civila na sarajevskoj tržnici Merkalama i transkripte prisluškivanja bivših čelnika bosanskih Srba.

Hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Joško Paro rekao je na posebnom sudskom ročištu 15. veljače da je Hrvatska Karadžiću dostavila 15 dokumenata i spremna je ispuniti ostale zahtjeve ako Karadžić preciznije opiše tražene dokumente i ako se oni nalaze u hrvatskim arhivima.

Paru je na tome ročištu uručeno Karadžićevo pismo od 7. siječnja u kojem traži dodatne dokumente, pa Tribunal u pozivu od 1. ožujka traži od hrvatske vlade odgovor na pitanje jesu li njegovi zahtjevi sada dovoljno jasni i ako ne, na koji način ih on treba specificirati.

>> 'Zar smo trebali pustiti da nas 'pokasape' kao kninske Srbe?'

Sud također zanima na koje teškoće vlada nailazi u potrazi za dokumentima, osobito imajući na umu da je hrvatsko Ministarstvo obrane pronašlo dio dokumenata unatoč stavu kako Karadžićevi zahtjevi nisu dovoljno jasni.

Tribunal želi i odgovor na pitanje traži li hrvatska vlada preostale dokumente i koliko joj vremena treba za potragu te ima li što reći na Karadžićeve tvrdnje da su traženi dokumenti u posjedu hrvatske vlade, stoji u pozivu ICTY-a. (Hina)