Inozemni investitori prepoznali su veliki potencijal Hrvatske i spremni su na ulaganje značajnih iznosa novaca no za to su potrebne hrabre političke odluke i novi modeli privlačenja kapitala, ocijenio je u četvrtak hrvatski ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat nakon sudjelovanja na Sarajevo Business Forumu (SBF) koji je tijekom protekla dva dana okupio više stotina poduzetnika i potencijalnih investitora iz regije, te Kine i arapskih i azijskih država.
Pročitajte i ovo
Horvat je kazao kako je tijekom susreta s kineskim partnerima dobio potvrdu da su oni zainteresirani pojaviti se kao investitori u luku Rijeka, a znaju i za planove gradnje pruge prema Zagrebu i Budimpešti.
Što će od toga biti, pojašnjava Horvat, ovisi o tome što Hrvatska želi napraviti od te luke i kako zamišlja njezin razvitak u narednih deset do dvadeset godina.
"Činjenica je da Rijeka ima sve predispozicije biti vrata Europske unije. Kina to zna, arapski svijet to zna i pitanje je samo hoćemo li biti dovoljno hrabri i donijeti političku odluku da takve partnere pustimo u investiranje i izgradnju infrastrukture luke Rijeka", kazao je Horvat.
Kinezi već sudjeluju u financiranju gradnje pruge od Beograda prema Subotici i Budimpešti, a Horvat ocjenjuje kako je to kompatibilno s riječkom nizinskom prugom jer kineski investitori traže širu lepezu projekata u kojima bi mogli plasirati viškove svog kapitala koje definitivno imaju.
Kinezi su međutim oprezni u odnosu na modele investiranja koje im Hrvatska nudi, upozorava ministar. Kao optimalnu spomenuo je formulu zajedničke investicije kroz strateško javno-privatno partnerstvo u kojemu se kroz plasiranje proizvoda na tržište otplaćuje investicija. Takva je ona u slučaju njemačkog partnera RWE u termoelektrani Plomin gdje se investiranje isplaćuje kroz prodaju struje i to je, kako smatra Horvat, "zreli model" za kojega nema razloga da ga Hrvatska poput Irske ne koristi u većem obujmu.
Problem kod Kineza je to što oni baš kao i potencijalni investitori iz Saudijske Arabije žele ući u vlasništvo istog trenutka kada počinje investicija.
"Nama takvih modaliteta u ovom trenutku, prvenstveno u energetskom sektoru nisu prihvatljivi no spremni smo i otvoreni za razgovor", kazao je Horvat.
Za razliku od luke u Rijeci ona u Pločama koja također ima strateško značenje trenutno je područje niza privatnih investicija a sada se za nju osmišljava investicija na razini od 60-ak milijuna eura i odnosi se na drugu generaciju proizvodnje biodizela koji bi se plasirao kao izvozni proizvod.
"Luka Ploče je strateški interes Hrvatske ali ne kao državna investicija nego za privatne investicije", kazao je Horvat.
Bez obzira na postojeća ograničenja Horvat ističe važnost kineskih partnera jer banke u Kini, kako komercijalne tako i državne, nude jeftine izvore financiranja i u stanju su pratiti projekte iz cijelog niza različitih gospodarskih područja uključujući turizam i poljoprivredu.
Horvat smatra kako je riječ o ogromnim iznosima raspoloživog novca sukladno činjenici da Kina u proteklim godinama bilježi dvoznamenkasti gospodarski rast.
Istaknuo je kako za Kineze investiranje na tržište od 30 milijuna ljudi kakvo je ono na jugoistoku Europe ne predstavlja nikakav problem.
Pri tom je važno prihvatiti činjenicu da se razvojni projekti ne mogu vezati samo za jednu zemlju a infrastuktura te područja poput poljoprivede i turizma dio su zajedničkog koncepta pa na njima treba zajednički i raditi, ocijenio je Horvat.
"Ako želimo graditi novi blok termoelektrane u Plominu siguran sam da taj energetski objekt ima refleksiju na kompletnu regiju", kazao je Horvat podsjećajući kako i u Srbiji postoji velika ponuda jeftinih izvora financiranja koja dolaze iz Kine, arapskih država ali i zapadnih zemalja poput SAD-a, Njemačke i Austrije.
"Mi smo u ovom trenutku tretirani kao regija u kojoj nije bilo željenog tempa investicija", ocijenio je hrvatski ministar dodajući kako cijela regija mora biti otvorena za inozemne investitore, bez obzira od kuda dolazili.
Horvat je potvrdio kako će se u elektroenergetskom sektoru Hrvatska nastaviti oslanjati na električnu energiju iz nuklearnih elektrana s tim da stabilnu opskrbu želi osigurati oslanjajući se na dva izvora koja je koristila i do sada.
"Jedan je naše 50 postotno vlasništvo u nuklearki Krško, a drugi je kupnja struje na tržištu dostupne iz nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj", kazao je Horvat.
Investitor u tu mađarsku nuklearku je ruski Rusatom, a planovi za gradnju nova dva bloka postali su predmetom prijepora vlasti u Budimpešti i Europske komisije zbog natječajnog postupka. (Hina)
