'U jeku hladnoga rata, SAD je imao ulogu u rušenju demokratski izabrane iranske vlade', rekao je Obama u velikom govoru koji je u Kairu uputio muslimanima. To priznanje koje dolazi s najviše razine, prvo priznanje jednog američkog predsjednika na dužnosti, ne bi trebalo proći nezapaženo kod iranskog režima.
Taj državni udar koji su zajedno s Britancima organizirali agenti CIA-e povod je za stalne pritužbe islamskog režima na američku vladu. Udar koji je bio potaknut željom za uspostavom nadzora nad naftnim izvorima, za mnoge je Irance simbol dvoličnosti SAD-a koji se predstavlja kao zaštitnik sloboda, a ne preza od uporabe najnižih metoda kako bi u ime strateških i gospodarskih interesa srušio demokratski izabranu vlast.
Samo nekoliko dana nakon Obamina polaganja prisege 20. siječnja, njegov kolega Mahmud Ahmadinedžad zatražio je ispriku za 'zločine' koje je, kako je rekao, SAD počinio nad Iranom, počevši od državnog udara 1953. SAD i Iran prekinuli su diplomatske veze 1980. Nakon Islamske revolucije 1979. američki i iranski interesi sukobili su se svom silinom u regiji i u UN-ovu Vijeću sigurnosti.