Iako je u hrvatskim zatvorima smanjen broj samoubojstava, samoozljeđivanja, napada ili bjegova, stanje je trenutno zbog nedostatnih smještajnih kapaciteta zabrinjavajuće. U zatvorenim uvjetima prenapučenost je u 2008. iznosila čak 52 posto. Zabrinjava što godišnje broj zatvorenika raste za 10 posto.
Zbog prenapučenosti zatvorenici često traže naknadu štete pred domaćim i međunarodnim sudovima, a i Ustavni sud je u ožujku naložio Vladi da u primjerenom roku, ne duljem od pet godina zatvorske kapacitete prilagodi potrebama, rekao je Šimonović. Ministar očekuje da će zatvorski sustav poboljšati akcijskim planom do 2014., vrijednim 1,1 milijardu kuna o kojem će početkom idućeg tjedna raspravljati Hrvatski sabor.
Alternativne kazne, nadzirana sloboda i zapošljavanje zatvorenika
Broj ljudi u zatvorima smanjio bi se uvođenjem nadzirane slobode, odnosno sustavom probacije, što je novost za Hrvatsku, izricanjem alternativnih kazni, izgradnjom novih zatvorskih kapaciteta i zapošljavanjem. Sustavom probacije, kojeg se planira ustrojiti do 2012., u zatvore bi se slalo 1000 zatvorenika manje ili 20 posto manje od ukupnog broja zatvorenika. Očekuje se i da bi kažnjenici rjeđe ponavljali nedjela. Dan nadzirane slobode triput je jeftiniji od dana u zatvoru koji sada stoji 305 kuna.
Koji će kažnjenici čitavu ili dio kazne služiti na nadziranoj slobodi odlučivat će sudovi temeljem procjene rizika timova stručnjaka s područja društvenih znanosti. Početkom 2010. bit će zaposleno prvih 70 službenika u sustavu probacije. Akcijski plan prati i predloženi paket zakona u kojem su osim zakona o probaciji još i zakon o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi, zakon o izvršavanju kazne zatvora i zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima. (Hina)