Obavijesti Video Pretražite Navigacija
I toga ima

Znate li koja bi bića mogla profitirati globalnim zatopljenjem?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Kada govorimo o biološkim učincima globalnog zatopljenja, uglavnom se fokusiramo na biljke i životinje čija su staništa toliko drastično promijenjena da su suočene s izumiranjem. No, ima i životinja koje bi zbog globalnog zatopljenja mogle profitirati.

Naravno, takvih je puno, puno manje, posebice u usporedbi s onim vrstama na koje će globalno zatopljenje imati štetan učinak. No, ipak ima i životinja čije preživljavanje ne samo da nije upitno, već bi im novi životni uvjeti mogli itekako goditi. Radi se o kitovima ubojicama, komarcima, albatrosima lutalicama, meduzama i labudovima trubačima.

Pročitajte i ovo Krave To nije to Kako pomicanje sata utječe na krave? "Svaka je dala manje mlijeka od uobičajenog" Jeste li znali - Ivan Čačić Mala škola prognoze Crveno upozorenje za svijet: Zatopljenje se približilo kritičnoj točki

>> Prvi put u 75 godina cijeli jedan rod sisavaca pred izumiranjem

>> Globalno zatopljenje: Izumiru gušteri

U znanstvenom časopisu Scientific American objavljen je odličan pregled o tome kako će sve te životinje profitirati globalnim zatopljenjem. Kitovi ubojice primjerice, sada mogu učinkovitije loviti plijen u Arktičkom moru jer njihov plijen sada ima manje komada leda među kojima se mogu sakriti. Labudovi trubači također uživaju u zatopljenju na Sjeveru jer sada imaju sve više staništa za razmnožavanje u novim toplim krajevima. Albatrosi na Antarktici pak, koriste jača zračna strujama i puno su brži u lovu pa više vremena mogu posvetiti svojim ptićima.

Nadalje, studija koja je 2010. godine objavljena u znanstvenom časopisu Nature je pokazala da svizac žutog trbuha (Marmota flaviventris), koji obitava u Nacionalnom parku Rocky Mountain u Coloradu, također doživljava 'procvat' zahvaljujući klimatskim promjenama. Ti sisavci nalik na vjeverice tijekom hibernacije izgube i do 40 posto svoje tjelesna mase, a duže ljeo im daje više vremena da jedu i skladište prijeko potrebne masnoće kako bi lakše preživjeli zimu. Znanstvenici su objavili kako se njihova populacija udvostručila od 2000. do 2010. godine te kako je u tom periodu i prosječna težina odraslog svizca porasla za gotovo pola kilograma. 

Ima zaista fascinantnih primjera, no znanstvenici upozoravaju da čak ni 'pobjednici' to na kraju ne moraju nužno biti. Vrste poput svizca možda sada i uživaju u toplijim temperaturama, no to ne znači da će tako i ostati tako kada bude još toplije - 2050. ili 2100. godine.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene