Obavijesti Video Pretražite Navigacija
izvanredna
uživo

UŽIVO Milanović: "Ovo je priprema za državni udar"

Traži se analiza DNK

Znanstvenici žele ispitati Galileov vid

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Talijanski i britanski znanstvenici žele ekshumirati Galileove posmrtne ostatke i provesti analizu DNK kako bi odredili jesu li na neka od njegovih otkrića mogli utjecati problemi s vidom.

Znanstvenici tvrde da će analiza DNK odgovoriti na mnogobrojna pitanja o zdravlju oca astronomije, koji je živio u 16. stoljeću i kojega je Vatikan progonio zbog otkrića da se Zemlja okreće oko Sunca.

Pročitajte i ovo Pronađene kosti nestalog dječaka Emilea Neizmjerna tuga Tragičan kraj: Pronađeni ostaci dječaka Emilea koji je nestao prije osam mjeseci Ilustracija Otkrila inspekcija Skandal u BiH, šokantna analiza! Prodavali burek s junetinom, a u njemu ustvari bilo nešto sasvim drugo

'Kad bismo znali kakve je probleme imao s očima, mogli bismo izraditi kompjutorske modele uz pomoću kojih bismo dobili sliku kakvu je on vidio u teleskopu', rekao je Paolo Galluzzi, direktor Muzeja povijesti i znanosti u Firenci. Galileo je živio od 1564. do 1642. i poznato je da je u drugoj polovici života imao povremenih problema s očima te da je posljednje dvije godine bio potpuno slijep.

'Katkada bi vidio dobro, a katkada je imao problema s vidom', rekao je dr. Peter Watson, predsjednik Međunarodne oftalmološke akademije i savjetnik Sveučilišne bolnice Addenbrooke u Cambridgeu. Watson je proučavao Galileove rukopise, pisma i portrete te sumnja da je astronom možda patio od jednostrane kratkovidnosti, upale srednje očne ovojnice ili glaukoma.

Watson pretpostavlja da su se Galileovi problemi s očima pojavili zbog bolesti, ali i zbog napada koji je pretrpio u mladosti, a zbog kojega je privremeno oglušio i obolio od upale zglobova. Usto, zbog suđenja za herezu bio je izložen velikom stresu. Jedna je od Galileovih pogrešaka, koju Galluzzi pripisuje lošem vidu, to što je vjerovao da je Saturn nepravilna oblika te da s jedne strane ima izbočinu.

'Analizom DNk moći ćemo odrediti do koje mjere ga je bolest oka mogla prevariti', rekao je Watson. Galileo je pokopan u firentinskoj Bazilici Santa Croce približno 100 godina nakon smrti. Prije toga njegovi su ostaci bili skriveni u zvoniku jer se crkva protivila pokopu. Njegove su kosti pokopane s kostima njegova učenika Vincenza Vivianija i anonimne žene.

Galluzzi i njegovi kolege vjeruju da je riječ o Galilovoj nezakonitoj kćeri, sestri Mariji Celeste, redovnici koja je umrla u 33. godini. O njoj je 1999. objavljen roman 'Galileova kći'. DNK će pokazati je li doista riječ o njegovoj kćeri. Galluzzi čeka dozvolu crkve za ekshumaciju tijela, nakon čega će osnovati vijeće povjesničara, znanstvenika i liječnika koji će nadzirati projekt.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene