Svemirski teleskop Planck lansiran je prošlog svibnja na misiju u kojoj treba proučavati 'kozmičku mikrovalnu pozadinu', svjetlo koje je 'ostatak' Big Banga, u kojem je prije 13,7 milijardi godina nastao svemir
Pročitajte i ovo
Sjajna pruga na sredini slike je naša galaktika, Mliječna staza, a intenzivno svjetlo ne dolazi sa zvijezda nego od zračenja koje oslobađaju oblaci prašine i plina, koji se protežu između zvijezda.
Plavi i bijeli detalji koji su vidljivi iznad i ispod naše galaktike su mlazovi hladne prašine, koji ocrtavaju 'galaktičku mrežu' u kojoj se rađaju nove zvijezde.
Male, raznobojne točkice na vrhu i dnu slike su posljedica mikrovalnog pozadinskog zračenja, ostacima prvog svjetla koje se pojavilo 380.000 godina nakon Big Banga.
'Otvaramo vrata 'El Dorada', gdje znanstvenici traže tragove koji će dovesti do dubljeg razumijevanja kako je nastao i funkcionira svemir. Sama slika i njezina kvaliteta su priznanje stručnjacima koji su projektirali, sagradili i upravljaju teleskopom', izjavio je David Southwood, direktor znanstvenih i robotičkih istraživanja pri ESA-i.
Teleskop Planck promatra nebo u devet valnih duljina, od mikrovalnog do vrlo udaljenog infracrvenog dijela spektra. Ova slika je zapravo kombinacija više fotografija snimljenih u različitim valnim duljinama od kolovoza prošle do lipnja ove godine.
Slike koje Planck šalje na Zemlju trebale bi pomoći znanstvenicima u boljem razumijevanju strukture svemira te, nadaju se mnogi, rasvijetliti tajnu 'tamne energije', za koju se vjeruje da je glavna pokretačka snaga širenja svemira, te 'tamne tvari', nevidljive materije za koju se pretpostavlja da 'drži' galaktike na okupu.
'Ova slika se samo djelić onog što će na kraju 'vidjeti' Planck', najavljuje Jan Tauber, znanstvenik iz projekta Planck.
