Ruski znanstvenik je odbio sudjelovati u radu Međunarodnog kongresa matematičara koji se održava u Madridu od 22. do 30. kolovoza, a navodno je izjavio da je "odbacio i matematiku jer se i u nju razočarao", prenosi Itar Tass.
Pročitajte i ovo
Perelman je nedostupan za komentar jer odbija svaku komunikaciju s javnošću.
Taj je ruski znanstvenik do sada odbijao ponude za napredovanje u karijeri na Matematičkom institutu Ruske akademije znanosti koju je nedavno napustio bez objašnjenja.
Godine 1996. nije se pojavio na svečanosti dodjele nagrada Europskog kongresa matematičara, a odbio je primiti nagradu od milijun američkih dolara američkog matematičkog instituta Clay za rješenje jednog od sedam neriješenih matematičkih "milenijskih problema".
Perelman je svojedobno odbio primiti nagradu od milijun dolara za rješenje jednog od sedam neriješenih matematičkih "milenijskih problema" Rođen je 13. lipnja 1966. godine i odrastao je u Sankt Petersburgu.
Pobijedio je na matematičkoj olimpijadi u Budimpešti 1982. godine, a na matematičkom institutu ruske akademije znanosti je radio do kraja 80-ih godina nakon čega je prešao na američki Berkley.
Po povratku u Rusiju osam godina nije se pojavljivao u javnosti i ništa nije objavljivao. U studenom 2002. godine na web stranici "arXiv" pojavio se Perelmanov članak u kojem je naveden i dokaz hipoteze francuskog znanstvenika Henrija Poincarea, jednog od prethodnika teorije relativnosti Alberta Einsteina, s kojom su se od 1904. godine borili najveći znanstvenici svijeta.
Perelman se rješavanjem Poincareove hipoteze počeo baviti 1992. godine, a rezultate nije, kako je uobičajeno, objavio ni u jednom znanstvenom časopisu.
Poincareovu konjukturu je teško objasniti nematematičkim pojmovima, a ima središnje mjesto u topografiji, grani matematike koja se bavi proučavanjem nepromjenjivih kvaliteta geometrijskih tijela pri njihovom "izobličavanju".
Mnogi znanstvenici smatraju da je ono što je Perelman napravio vrlo važno jer može pomoći u istraživanju svemira.
