"Ovo je veliko otkriće", rekao je organizator ekspedicije Dmitrij Vasiljev s Astrahanskog državnog sveučilišta nakon povratka s nalazišta u blizini sela Samosdelka na obali Kaspijskoga jezera.
Pročitajte i ovo
"Sada možemo razjasniti jednu od najvećih misterija toga razdoblja: kako su Hazari doista živjeli. Vrlo malo znamo o njima, njihovim običajima, pogrebnim obredima, kulturi", rekao je.
Riječ je o glavnome gradu Hazara, polunomadskoga naroda koji je prihvatio židovstvo kao službenu vjeru u razdoblju između 8. i 10. stoljeća, kada su ih pokorili vladari drevne Rusije.
Na svome je vrhuncu hazarska država kontrolirala veći dio današnje južne Rusije, zapadnoga Kazahstana, istočne Ukrajine, Azerbajdžana i velike dijelove sjevernokavkaskoga područja.
U arapskim se kronikama grad spominje pod imenom Itil, ali Vasiljev kaže da je taj naziv vjerojatno označavao Volgu na kojoj je grad izgrađen ili područje oko delte.
Itil je navodno bio multietnički grad čiji ostaci nikad nisu pronađeni i za koje se vjerovalo da ih je potopilo Kaspijsko jezero.
Arheolozi istražuju na području Samosdelke proteklih devet godina, ali tek su sada prikupili dovoljno dokaza koji podupiru njihovu tezu, uključujući i ostatke drevne utvrde od opeke.
"Unutar utvrde pronašli smo kolibe slične jurtama, koje su tipične za hazarske gradove... Utvrda je bila trokutastog tlocrta i izgrađena od opeke. to je još jedan dokaz da nije riječ o običnom gradu."
U iskapanjima je ovoga ljeta sudjelovalo oko 10 sveučilišnih arheologa i 50 studenata, a djelomično ih je financiralo Židovsko sveučilište iz Moskve i Ruski židovski kongres.
