Znanstvenici su izgradili 'mravlju farmu' s cestama i mostovima, kao i pravi grad mrava. Zatim su promatrali ponašanje mrava u prometu i unosili svoja otkrića u računalo.
Stručnjak za kolektivnu inteligenciju s dresdenskoga tehnološkog instituta Dirk Helbing i njegovi suradnici postavili su mravlju autocestu s dvije staze različite širine koje su vodile od gnijezda prema slatkom sirupu.
Uskoro je na užoj stazi nastala gužva, ali znanstvenici su zatim u čudu otkrili da mravi koji su silazili sa staze, trenutak prije nego što je došlo do potpunoga začepljenja prometa, mrave u dolasku uspjeli skrenuti na drugu stazu pa do potpunog kolapsa prometa nikad nije ni došlo.
Njemački znanstvenici zatim su primijenili ono što su naučili promatrajući insekte u stvaranju kompjutorskoga modela složenije mreže cesta različitih duljina.
Otkrili su da mravi i dalje čine isto, odnosno da putnike koji pristižu preusmjeravaju alternativne pravce. Tako su mravi, čak i kada su prisiljeni krenuti dužim putem, ipak uspijevali brzo i uspješno prenijeti hranu.
Znanstvenici sada još samo moraju otkriti kako mravi međusobno prenose informacije o stanju na cestama.
Kada otkriju tajnu, tvrde znanstvenici, neće biti daleko dan kada će vozači koji putuju u suprotnim smjerovima na isti način jedni drugima prenositi informacije o nastalim gužvama na cesti.
