'Ljudska rasa je možda jedna od najnaprednijih u svemiru'

'Ljudska rasa možda nije mlada, već jedna od prvih inteligentnih u svemiru', istaknuo je Sasselov. Pojasnio je kako 200 milijardi galaksija pokazuju jasan potencijal ostanka još narednih nekoliko stotina milijardi godina, u obliku kojem mi danas vidimo, ako ne čak i duže, prenosi Daily Galaxy.

Pročitajte i ovo Wow! NAJVEĆA KARTA SVEMIRA IKAD Svaka točka predstavlja stotine tisuća svjetlosnih godina Znanstvenici razočarani SAMI SMO. ZASAD U 93 susjedne galaksije nema inteligentnog života

>> Planet idealan za život pronađen na 'samo' 22 svjetlosne godine od Zemlje

Ta teza može objasniti i zašto ne nalazimo dokaze o postojanju drugih izvanzemaljskih rasa, a možda može i odgovoriti na poznati Fermijev paradoks, koji kaže da ako se uzme u obzir velik broj zvijezda i planetarnih sustava te izuzetno kratak period u kojem je ljudska rasa razvila tehnologiju, onda bi drugi izvori života u Mliječnoj Stazi imali znatnu prednost pred našom rasom i bili kudikamo napredniji. U konačnici, Enrico Fermi se pitao, pa gdje su onda?

Sasselov je svoju teoriju iznio u studiji 'The Life of Super-Earths'. Prema njegovoj studiji, generacije zvijezda proizvele su dovoljno željeza, kisika, silikona i ugljika te drugih elemenata iz originalnog vodika i helija, prije 13 milijardi godina, iz kojih su se mogle formirati Zemlja te ostali egzoplaneti, koje svakim danom svemirski teleskop Kepler otkriva.

Stabilni uvjeti u galaksijama koje su bile dovoljno obogaćene da imaju planete, nastali su prije otprilike devet milijardi godina. Planeti slični Zemlji i takozvane veće, super-Zemlje, nastale su tek prije sedam do osam milijardi godina. Život se tek nakon toga mogao početi razvijati na tim planetima.

Sasselov je za Fermijev paradoks rekao kako bi bio istinit, ukoliko je vremenski period za pojavu života nepovezan sa starošću i razvojem svemira. No, Sasselov smatra kako su te dvije varijable međusobno usporedive, a ne odvojene.