Kad se izvadi na površinu Zemlje, metan se oslobađa iz hidrata i sagorijeva, baš kao na ovoj slici (Foto: NASA)

Početkom godine američko Nacionalno istraživačko vijeće označilo je 'zapaljivu vodu', poznatu i kao metan-hidrat, kao potencijalni izvor prirodnog plina. Sada je kineska državna agencija Xinhua objavila da se i Kina pridružila SAD-u, Japanu i Južnoj Koreji u 'lovu' na ovaj čudnovati mineral.

Navodno se pod Aljaskom nalazi 2,42 bilijuna kubičnih metara metan-hidrata, što odgovara količini od 3 milijarde tona nafte, odnosno energije dovoljne za zagrijavanje 100 milijuna američkih domova tijekom čitavog desetljeća.

Prema kineskim izvorima, zalihe metan-hidrata u provinciji Qinghai odgovaraju količini od 35 miljardi tona nafte, što je dovoljno za zadovoljavanje kineskih potreba za energijom tijekom sljedećih 90 godina.

Na nesreću, Kina još uvijek nema kapaciteta za vađenje tog minerala. Čak i uz očekivani ritam razvoja, kinesko ministarstvo zemlje i prirodnih resursa procjenjuje da će im trebati 10 do 15 godina prije nego plin dobiven ih hidrata nađe svoj put do kineskih kućanstava.

No, metanovi hidrati, zarobljeni na dnu oceana mogu postati nestabilni uslijed porasta površinskih temperatura mora. Dođe li do nekontroliranog ispuštanja metana u atmosferu, globalno zatopljenje moglo bi nadmašiti i najodvažnije procjene o promjeni klime. Ima sve više znanstvenika koji vjeruju da su metanovi hidrati bili uključeni u neka od najtoplijih razdoblja u povijesti Zemlje.