Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Japanci stvorili neustrašivog supermiša

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Strah je možda povezan s osjetilom mirisa i može se jednostavno isključiti blokiranjem nekih receptora u mozgu, tvrde japanski znanstvenici.

Znanstvenici su pokusnim miševima uklonili neke receptore za njuh u mozgu i stvorili vrstu neustrašivih glodavaca.

Pročitajte i ovo Anamarija Petek Erić liječnica za dnevnik nove tv Kako se ljudi nose sa strahom od rata i nuklearnog napada: "Ljudi su uplašeni, postoji velika doza neizvjesnosti" Zabrana petardi tijekom cijele godine - 3 Predlažu kompromis Prijatelji životinja su za zabranu petardi, a struka kaže: "Improvizirane eksplozivne naprave bit će još opasnije"

Da bi dokazali svoje tvrdnje, znanstvenici su pokazali slike miševa koji su se približili mački na nekoliko centimetara, onjušili se pa čak se i poigravali s njezinom ogrlicom.

"Oni osjećaju miris prirodnoga neprijatelja, ali ne pokazuju strah. Čak su i pokazali visok stupanj znatiželje, ali nisu mogli nanjušiti opasnost", rekao je Hitoshi Sakano s Odsjeka za biofiziku i biokemiju Sveučilišta u Tokiju.

"Ti su miševi jako sretni uz mačke. Igrali su se s njima. Ali prije slikanja smo ipak morali nahraniti mačku", rekao je Sakano.

Stručnjaci su dugo mislili da strah u životinja potiče njihov snažan osjet njuha. No sada su prvi put znanstvenici otkrili da za otkrivanje mirisa i njegovo "prevođenje" u strah nije odgovoran isti dio mozga.

"Kako naš mozak tumači te informacije? Otkrili smo da sisavci imaju urođeni sustav za otkrivanje mirisa i naučeni", rekao je Sakano.

Sakano i njegovi kolege stvorili su dvije "vrste" miševa: jedne bez receptora za povezivanje mirisa i opasnosti i druge koji uopće nisu imali osjetilo njuha. Zatim su ih izložili urinu grabežljivaca poput sniježnih leoparda i lisica.

"Prva skupina i dalje je osjećala njihov miris, ali nisu raspoznavali opasnost", rekao je Sakano dodajući da je druga skupina teško otkrivala miris, ali čim bi osjetili miris grabežljivca, ukočili bi se i pravili mrtvi."

Miševi imaju oko 1000 gena za receptore njuha, a ljudi samo 400 aktivnih i 800 neaktivnih.

"Naš osjećaj njuha je vrlo slab. Mi ne možemo razlikovati ovogodišnje vino od prošlogodišnjega", zaključio je.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene