Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Za gladovanja

I stanice stežu remen

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Poznati hrvatski znanstvenik Ivan Đikić objasnio je, uz pomoć znanstvenika iz norveškog sveučilišta Tromso, izraelskog Instituta Weizmann i japanskog instituta Tokyo Metropolitan, mehanizme pomoću kojih se stanice sisavaca mogu očistiti od raznih uzročnika bolesti kao što su naslage bjelančevina, oštećene organele ili bakterije, priopćeno je danas iz Mediteranskog instituta za istraživanje života.

Otkriće je objavljeno u najnovijem broju časopisa 'Molecular Cell' gdje je međunarodni tim znanstvenika, uz pomoć metoda s područja stanične biologije, biokemije i genetike miševa, uspio identificirati proteine koji djeluju kao receptori autofagije, procesa čišćenja. Riječ je o proteinima NBR1 i p62, koji su već duže vrijeme povezani s razvojem tumora i neurodegenerativnih bolesti.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Odmah nakon pušenja Niža inteligencija uzročnik srčanih bolesti?! Slika nije dostupna Matične stanice Novo veliko Đikićevo otkriće

'U vrijeme gladovanja stanice stežu remen, pa počinju probavljati svoje vlastite bjelančevine i stanične organe. Taj proces, poznat pod nazivom autofagija, događa se u posebnim organelama koje nazivamo autofagosomima (proteinima). Tu su strategiju razvile stanice kvasca za preživljavanje u teškim vremenima, a tijekom evolucije ona se razvila u neku vrstu procesa samočišćenja. Vrijednost autofagosoma je u tome što oni znaju točno koje bjelančevine i organele trebaju razgraditi', objasnio je Ivan Đikić, profesor na Biokemijskom institutu te Centru za izvrsnost (CEF) u Frankfurtu.

Navodi da je proces autofagije poznat više od trideset godina, ali se nitko nije sjetio potražiti receptore koji taj proces čine toliko selektivnim. Đikić je u tome području imao određenu prednost, s obzirom na to da sa svojom skupinom znanstvenika nekoliko godina istražuje jedan drugi proces samočišćenja u stanicama - razgradnju malenih proteina u proteazomu, koji djeluje kao neka vrsta molekularne sjeckalice. To je otkriće objavljeno prošle godine u časopisu 'Nature'.

'Znamo da se molekule koje treba eliminirati označavaju malenim proteinom ubikvitinom, kojeg prepoznaje receptor koji se nalazi na ulazu u proteazom. Bilo je prirodno pretpostaviti da sličan mehanizam prepoznavanja postoji i kod razgradnje bjelančevina od strane autofagosoma', rekao je Đikić. Kad je skupina znanstvenika predvođena Yoshinorijem Ohsumijem u Japanu objavila da su otkrili ubikvitinu slične proteine (AGT8) na vanjskoj površini autofagosoma te nastavila raditi na dokazivanju da su ti proteini specifični za autofagiju, Đikić i Vladimir Kirkin odmah su započeli svoju potragu za potencijalnim receptorima pri autofagiji koji bi se mogli vezati na skupinu AGT8 proteina.

Ivan Đikić i Ivana Novak, postdoktorantica s Mediteranskog instituta za istraživanje života daljnja istraživanja na tom području usmjeravaju na mitohondrijska djelovanja, stoji u priopćenju.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene