Ovaj kompjuterski program razvili su američki znanstvenici s bostonskog Sveučilišta. Kada osoba sazna svoje izglede, promjenom životnog stila može ih i povećati. No, postavlja se i moralno pitanje o mogućim učincima kada se sazna vlastita sudbina, ali i što ako rezultati budu krivi.
Pročitajte i ovo
Također, postoji i strah da bi informacije mogle iskoristiti osiguravajuće tvrtke, koje bi mogle podignuti premije. Znanstvenici su uzeli DNA od 1600 stogodišnjaka, od kojih su neki imali i 119 godina, te je usporedili s DNA onih koji te godine nisu doživjeli. 'Kod onih koji su doživjeli sto godina otkrili smo 150 genetskih promjena, koje možemo svrstati u 19 grupa ili genetskih 'potpisa'', piše u časopisu Science.
'Neke grupe su direktno povezane s usporavanjem bolesti kao što su demencija ili kardiovaskularne bolesti', rekla je doktorica Paola Sebastiani. Test i njegova saznanja mogli bi dovesti i do novih lijekova u borbi protiv tih bolesti. Metoda je sigurna oko 77 posto, što znači da određen broj pacijenata neće dobiti točne podatke, piše Daily Mail.
No, s druge strane, iako 1 na 15 ljudi ima genetske predispozicije za doživjeti stotu, stvarno je doživi samo jedna na 600 osoba. To znači da dugovječnosti pridonose i pravilna prehrana te vježbanje, pa ne treba ni njih zanemariti.
