Sa samo 183 tisuće kuna u borbu protiv pretilosti

Između ostalog, bez polovice predviđenih sredstava ostao je i Vladin akcijski plan za borbu protiv pretilosti. S obzirom na brojne druge bolesti koje uzrokuje debljina, odluku o smanjenju sredstava zdravstveni bi sustav na kraju mogao skupo platiti. Borbu protiv pretilosti Vlada je pompozno najavljivala, a krajem srpnja predstavljen je i akcijski plan kojim bi se ova sada već globalna bolest, u Hrvata stavila pod kontrolu.

Pročitajte i ovo Beroševo trošenje šakom i kapom Ovo je lista poliklinika koje su dobile najviše novca od HZZO-a: Prva na popisu dobila 19 i pol milijuna eura Aktiviran Lex AP Oglasio se Plenković: "Meni je najteže"

'Prekomjerna tjelesna težina predstavlja rizični faktor za niz bolesti, i to postaje sve veći socijalno-ekonomski problem', kaže ministar zdravstva Darko Milinović. Nedavni rebalans najviše je oduzeo upravo Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Vladine škare upola su srezale novac namijenjen prevenciji prekomjerne tjelesne težine, ostalo je samo 183 tisuće kuna.

Prema jednom istraživanju, čak 68 posto Hrvata i 58 posto Hrvatica ima problema s prekomjernom tjelesnom težinom, dok je svaka peta osoba u Hrvatskoj pretila. Okidač je to, upozoravaju stručnjaci, za niz drugih bolesti. 'U Hrvatskoj imamo tihu epidemiju i dijabetesa i pretilosti, zatim kronične kardiovaskularne bolesti, pa bolesti opterećenja lokomotornog sustava', ističe doktorica Ljiljana Lulić.

Privremena ušteda tako bi dugoročno mogla značiti i daleko veći trošak za javno zdravstvo, slaže se i oporba. Od bolesti krvožilnog sustava u Hrvatskoj svake godine umire više od 26 tisuća ljudi. 'Kvalitetni programi koji će smanjiti problem debljine u Hrvatskoj dugoročno donose ogromne uštede, jer smanjuju obolijevanja od srca, i drugih komplikacija debljine, produžuju radni i životni vijek', zaključuje Željko Jovanović iz SDP-a. Ovaj rez u zdravstvu porezni obveznici u budućnosti mogli bi skupo platiti. Jedna ugradnja srčanog stenta u prosjeku stoji 30-ak tisuća kuna.