10 izjava o cjepivima: Doznajte koje su mit, a koje istina!

Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za Dnevnik.hr, odgovorio je na deset tvrdnji o cjepivima koje su uvriježene u društvu. Neke od njih su istinite, ali neke su ipak samo mit.

Pročitajte i ovo Počela sezona HZJZ objavio kad počinje cijepljenje protiv gripe: Nabavljeno 500 tisuća doza O epidemiji koronavirusa Epidemiolog Kaić o velikim brojkama: "Mjere su trebale biti ranije uvedene i možda strože nego sada"

>> Zbog sve više roditelja koji odbijaju cijepiti djecu prijete epidemije!

1. Neka cjepiva sadrže živu - Istina

Živa se nalazi u tiomersalu, koji se koristi u nekim cjepivima kao konzervans. Tiomersal je u upotrebi desetljećima i opsežne epidemiološke studije su pokazale da tiomersal u cjepivima nema štetnog utjecaja na zdravlje. Međutim, devedesetih godina je u svrhu smanjenja ukupnog izlaganja djece živi, koje se događa ponajviše kroz hranu i okoliš, odlučeno da se tiomersal postupno zamijeni u cjepivima drugim konzervansima koji ne sadrže živu. Trenutno u Hrvatskoj samo cjepivo protiv difterije i tetanusa koja se koristi u školskoj dobi sadrže konzervans tiomersal, tj. niti jedno cjepivo koje se primjenjuje u dojenačkoj i predškolskoj dobi ne sadrži tiomersal niti živu u bio kojem drugom obliku.

2. Cjepiva uzrokuju autizam -  Mit

Opsežne epidemiološke studije, kojima se uspoređivala učestalost autizma kod cijepljene i necijepljene djece su pokazale da cijepljenje ne povećava rizik od autizma. Također, istraživanja koja su uspoređivala djecu s autizmom i djecu koja nemaju autizam su pokazala da nema razlike u procijepljenosti između zdrave i bolesne djece, što također pokazuje da cijepljenje nema veze s razvojem autizma.

3. Cjepiva imaju nuspojave - Istina

Svaki lijek i svaki medicinski postupak ima nuspojave, međutim, važno je znati kako se često javljaju, koja im je težina i taj rizik staviti u odnos prema riziku od necijepljenja. Neke se nuspojave javljaju relativno često, a radi se o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije na mjestu primjene cjepiva i umjereno povišene tjelesne temperature. Ozbiljne nuspojave se javljaju znatno rjeđe nego komplikacije bolesti u slučaju necijepljenja. Za sva cjepiva koja se u Hrvatskoj koriste, odnos rizika i koristi od cijepljenja je povoljan. U slučaju necijepljenja stanovništva, rizik od bolesti i komplikacija bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem znatno je veći nego rizik od nuspojava cijepljenja.

4. Nećemo se razboljeti ako su ostali oko nas cijepljeni

Ovisi o kojoj se bolesti radi tj. u kojoj mjeri se cjepivom može eliminirati cirkulacija uzročnika bolesti iz stanovništva. Za neke bolesti, koje se mogu eliminirati cijepljenjem u toj mjeri da uzročnik bolesti više nije prisutan u vlastitoj lokalnoj populaciji, vrijedi tvrdnja da će čak i necijepljena osoba biti zaštićena od bolesti (npr. dječja paraliza, ospice). Međutim, za neke bolesti ta tvrdnja ne vrijedi, s obzirom da se cijepljenjem ne može ukloniti uzročnike bolesti iz vlastite populacije (npr. tetanus, tuberkuloza) te necijepljena osoba može oboljeti od tih bolesti iako su svi oko nje cijepljeni.

5. Cjepiva jamče sigurnost - Mit

Niti jedan lijek nije 100% djelotvoran, tako da niti jedno cjepivo ne može jamčiti zaštitu od bolesti za apsolutno svaku cijepljenu osobu. Razlozi za neuspjeh cijepljenja mogu biti u samoj prirodi cjepiva, u raznolikosti uzročnika bolesti ili u samoj cijepljenoj osobi. Neka cjepiva poput cjepiva protiv gripe štite tek dio stanovništva čak i u slučaju odličnog poklapanja virusa u cirkulaciji s cjepnim virusima, a razlog je u tome što zbog same prirode cjepiva ono nije visoko imunogeno.

Druga cjepiva, poput cjepiva protiv pneumokokne bolesti ili protiv humanog papiloma virusa ne štite 100% od bolesti protiv kojih se cijepi jer postoje različiti antigeni tipovi uzročnika bolesti, a cjepivo je dizajnirano na način da štiti od najčešćih antigenih tipova, ali ne od svih. Cjepiva koja su visoko imunogena i uzročnici bolesti su antigeno jedinstveni imaju potencijal zaštititi 100% cijepljenih osoba, međutim, kod korištenja takvih cjepiva uvijek postoji mogućnost nezadovoljavajuće zaštite zbog nesposobnosti cijepljene osobe da razvije adekvatan imunološki odgovor na cjepivo (takva osoba najčešće neće niti nakon prirodnog preboljenja bolesti steći trajan imunitet).

6. Previše cjepiva oslabljuje naš imunitet - Mit

Brojna istraživanja na tu temu nisu našla nikakve dokaze da se primjenom više cjepiva odjednom može preopteretiti ili oslabiti imunološki sustav.

7. Cijepiti se mogu samo djeca - Mit

Cijepiti se mogu i odrasle osobe. Neka cjepiva koja se primjenjuju kod djece nema potrebe davati zdravim odraslim osobama jer su se tijekom života prokužile i postale otporne na uzročnike bolesti (npr. Haemophilus influenzae tipa B), neke bolesti u odrasloj dobi nisu tako teške kao u dječjoj dobi (npr. hripavac), a neka cjepiva trebaju veću ili manju količinu antigena za odrasle osobe nego za djecu, pa su formulacije cjepiva za odrasle različite od onih za djecu. Međutim, nema cjepiva koje djeca smiju primati a odrasle osobe ne bi smjele. Razlog za cijepljenje u najranijoj dječjoj dobi je prvenstveno taj da se dijete što ranije zaštiti od bolesti, dok je najranjivije i postoji najveći rizik od teških oblika i komplikacija bolesti.

8. Cjepivo protiv HPV-a je samo za djevojčice - Mit

Klinička ispitivanja su pokazala da je cjepivo djelotvorno i kod muških osoba. Četverovalentno cjepivo indicirano je i kod muških osoba u svrhu smanjenja rizika od anogenitalnih bradavica. Međutim, s obzirom da je karcinom vrata maternice znatno veći zdravstveni problem u svijetu, a cjepivo je skupo čak i za najbogatije zemlje, većina programa cijepljenja preporučuje cijepljenje djevojčica u svrhu smanjenja rizika od karcinoma vrata maternice, dok se za masovnu primjenu kod muških osoba u svrhu sprečavanja anogenitalnih bradavica još uvijek smatra preskupim.

9. Trudnice se ne smiju cijepiti - Mit

Većina cjepiva se mogu koristiti u trudnoći, a neka od njih je preporučljivo primijeniti radi zaštite novorođenčeta nakon poroda ako majka nije bila cijepljena prije trudnoće (npr. cjepivo protiv tetanusa). Iako nema dokaza o štetnom djelovanju na plod kod primjene živih cjepiva (npr. cjepivo protiv ospica, rubele, vodenih kozica, mumsa, žute groznice), ne preporučuje se primjena ovih cjepiva u trudnoći zbog teoretskog rizika od oštećenja ploda.

10. Cijepljenje više nije potrebno jer su bolesti iskorijenjene

Ova je tvrdnja istinita smo za velike boginje, koje su iskorijenjene i nema potrebe više cijepiti jer virusa koji uzrokuje bolest više nema u cirkulaciji među stanovništvom. Sve ostale bolesti protiv kojih se cijepi, čak i ako ih više nema u Hrvatskoj (npr. dječja paraliza, difterija) prisutne su u drugim dijelovima svijeta i samo kontinuiranim cijepljenjem stanovništva možemo osigurati da se ne vrate. Tek ako se uspije neke od tih uzročnika bolesti u potpunosti ukloniti iz stanovništva na globalnoj razini (to znači iskorijeniti bolest), a ulažu se veliki napori s ciljem da se to postigne u slučaju dječje paralize i ospica, moći će se bez opasnosti prestati cijepiti protiv tih bolesti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook