Skloniji su za sebe izabrati terapiju s većim izgledima za smrt nego onu koja je davala bolje izglede za preživljavanje, ali uz popratne pojave (Foto: Guliver/ Thinkstock)

Stručnjaci su pitali gotovo 1.000 američkih liječnika da razmotre određeni medicinski slučaj i izaberu terapiju, ali kada je zatraženo da sebe zamisle kao pacijente njihovi su odgovori bili znatno drugačiji, javlja BBC.

Liječnici su, primjerice, bili skloniji za sebe izabrati terapiju s većim izgledima za smrt nego onu koja je davala bolje izglede za preživljavanje, ali uz popratne pojave. Za pacijente su, međutim, više preporučivali terapije s većim izgledima preživljavanja bez obzira na kvalitetu života, izvijestio je časopis Archives of Internal Medicine.

Primjerice, suočeni s izborom između dviju operacija raka crijeva 40 posto od 242 liječnika je izabralo kriruški postupak s većim rizikom od smrtnih slučajeva, ali s manje popratnih pojava. S druge strane, samo je četvrtina liječnika tu opciju izabrala za pacijente.

U sličnom izboru kod oboljenja od ptičje gripe, 63 posto ispitanih liječnika je za sebe izabralo riskantniju terapiju, ali s manje nuspojava, a 49 posto ih je isto preporučilo pacijentima.

'Mislim da nijedan pacijent to ne bi očekivao. Da su to znali, postavljali bi mnoga pitanja', rekao je Peter Ubel sa sveučilišta Duke koji je vodio istraživanje. 'Ali to nema veze s moralom. To je stvar ljudske prirode. Liječnici čak i ne znaju da se tako ponašaju', dodao je. (Hina)