Prema matematičkom modelu istraživača Kalifornijskog sveučilišta, smanjenje za 25 posto rizičnih faktora moglo bi spriječiti više od tri milijuna slučajeva Alzheimera u svijetu. Smanjenje od samo 10 posto predstavljalo bi spas za milijun slučajeva.
Kako bi došla do tog zaključka, ekipa Deborah Barnes procijenila je broj slučajeva trenutno primjenjivih na svaki pretpostavljeni čimbenik opasnosti u svijetu. Najznačajniji čimbenik je slaba obrazovanost (19 posto) jer se čini da intelektualna aktivnost ima zaštitni učinak. Potom dolaze pušenje (14 posto), fizička neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).
'Iznenadili smo se da čimbenici životnog stila poput fizičke neaktivnosti i pušenja mogu pridonijeti jednako velikom broju slučajeva Alzheimerove bolesti kao i kardiovaskularne bolesti', izjavila je prof. Barnes.
Istraživači ističu međutim da te procjene leže na važnim pretpostavkama koje nisu dokazane: da postoji uzročnoposljedični odnos između ispitanih čimbenika opasnosti i Alzheimerove bolesti te da će njihovo smanjenje smanjiti opasnost od razvoja bolesti.
Sljedeća etapa sastoji se u provođenju opsežnijeg istraživanja koje bi pokazalo može li promjena čimbenika opasnosti doista smanjiti opasnost od razvoja bolesti, istaknuli su istraživači.
Njihovi rezultati objavljeni su on line u časopisu Lancet Neurology. (Hina)
