Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja: gotovo 165 milijuna ljudi, ili 38 posto stanovništva svake godine boluje od moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije.


U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i socijalni teret težak stotine milijarda eura, jer se bolesnici toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju. 'Mentalni poremećaji postali su najveći europski zdravstveni izazov 21. stoljeća', kažu autori studije.

Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato je teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu. 'Taj golemi jaz mora se zatvoriti', rekao je Hans Ulrich Wittchen, direktor instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju na dresdenskom sveučilištu i glavni istraživač te europske studije.

'I ti rijetki koji se liječe, liječe se sa zakašnjenjem od nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom'. Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30 europskih zemalja, 27 članica EU-a i Švicarsku, Island i Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 milijuna ljudi.Ne može se izvesti izravna usporedba učestalosti mentalnih poremećaja u drugim dijelovima svijeta jer se različite studije koriste različitim varijabilnim parametrima.

Wittchenova je ekipa proučila stotinjak bolesti, sve glavne mentalne poremećaje od tjeskobe i depresije do ovisnosti i shizofrenije, kako i glavne neurološke poremećaje poput epilepsije, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze. Rezultati studije koje je u ponedjeljak objavila Europska škola za neuropsihofarmakologiju pokazuju da su mentalni poremećaji izrazito težak teret, rekao je Wittchen novinarima u Londonu.

Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko oprerećenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija biti druga vodeća bolest u svim dobnim skupinama.U Europi se, rekao je, ta ružna perspektiva već ostvarila, bolesti mozga već su pojedinačni najveći uzrok bolesti u EU-u. Četiri su najgora stanja, dodao je, depresija, demencije poput Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, ovisnost o alkoholu i moždani udar. (Hina)