455980
455980
455980
455980
455980

Zašto ljudi bolje vide kada škilje?

  • , 05.11.2016., 15:41
  • Autor:
  • komentara

Jeste li se ikada pitali zašto ljudi škilje kako bi nešto bolje vidjeli umjesto da šire oči? Odgovor na to pitanje skriva se u obliku našeg oka i ograničenoj količini svjetla koju puštamo u njega zbog koje bolje ''izoštravamo'' sliku.

 
 
 
 
5 strahova zbog kojih se još niste odlučili za lasersku korekciju vida
5 strahova zbog kojih se još niste odlučili za lasersku korekciju vida

Oko je vrlo složen organ. Kada u nešto gledamo svjetlo ulazi u oko kroz zjenicu i putuje do leće koja koristi očne mišiće kako bi promijenila oblik i bolje fokusirala svjetlo na osjetilnom dijelu oka straga zvanom mrežnica na kojoj se nalazi mala središnja udubina koja nam omogućava da vidimo bistro najsitnije detalje.

No kada imamo problema sa vidom ili starimo naša leća u većini slučajeva postaje tvrda i izgubi tu mogućnost fokusiranja svjetla kao nekad. Oblik naših očiju također utječe na naš vid. Ako oko nije savršeno okruglo, što je obično stvar genetike ili se može raditi o fizičkom oštećenju oka, svjetlo koje dolazio kroz leću neće biti centrirano što može uzrokovati mutan vid.

Vjerovali ili ne, kada škiljimo, pomalo mijenjamo oblik našeg oka i centriramo svjetlost ravno u središnju jamicu u mrežnici koja nam omogućava oštriji vid. Kada škiljimo puštamo manje svjetla u naše oko, a s obzirom da su nam vjeđe sužene, ostaje samo nekoliko zraka svjetlosti koje moraju biti pravilno usmjerene kako bi videli bistro.

Kada škiljimo pomalo mijenjamo oblik našeg oka i centriramo svjetlost ravno u središnju jamicu u mrežnici koja nam omogućava oštriji vid.

Stoga zaključujemo kako škiljenjem vidimo bolje na dva načina: mijenjajući oblik našega oka i puštajući u njega ograničenu količinu svjetlosti koja nam omogćava da bolje fokusiramo stvari.

Možete li zamisliti da morate cijelo vrijeme škiljiti kako bi bolje vidjeli? Pokušajte to učiniti samo na nekoliko sekundi. Naočale ili leće zamijenjuju leću koja ne fokusira svjetlost na ispravan način i uzrokuje mutan vid.

No postoji i trajan način ispravljanja vida pomoću laserske korekcije koja mijenja oblik prednjeg dijela oka kako bi bolje fokusirali nadolazeću svjetlost. Laserska korekcija vida mnoge rješava neugodnog škiljenja, opterećenja obavezom nošenja naočala ili leća te ih oslobađa pri bavljenju ranim sportovima ili aktivnostima u kojima su do sad bili ograničeni.

Ipak neki koji imaju problema s vidom i dalje se teško odlučuju na ovu operaciju, bilo zbog nekih strahova ili cijene koja je prije bila mnogima nedostižna.

Laserska korekcija vida mnoge rješava neugodnog škiljenja, opterećenja obavezom nošenja naočala ili leća te ih oslobađa pri bavljenju ranim sportovima ili aktivnostima u kojima su do sad bili ograničeni.

Danas su laserske korekcije vida u Hrvatskoj puno jeftinije nego kada se s njima počelo, prije otprilike 12 godina odnosno zahvati su čak 30 do 50 posto jeftiniji, a uz kartično obročno plaćanje operacija vas može koštati mjesečno oko 150 kn po oku za nekakvu jeftiniju metodu i do 300 kn po oku mjesečno za najskuplju metodu. Koje su onda stvari koje nas onda sputavaju pri konačnoj odluci otkrio nam je oftalmolog dr.med. Dražen Grgić iz vodeće klinike za lasersku korekciju vida u Europi - Optical Express.

Prestanite škiljiti i provjerite jeste li kandidat za lasersku korekciju vida na konzultacijskom pregledu u klinici Optical Express te se naručite putem službene stranice klinike ili na broj telefona 01/5625-450.

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se