VIDEO: Ožiljci su im imena i prezimena

Naša ekipa provela je nekoliko dana na brodu sa znanstvenicima koji se bave proučavanjem tih najomiljenijih morskih sisavaca. Ljudi ne čuju kako zvuče dupini u moru pa možda zato i zaborave da su tu.

Pročitajte i ovo Priča Provjerenog Građani ljuti, zaposlenici odlaze, a iz Hrvatske pošte tvrde da nikad nije bilo bolje: "Kad biste vidjeli što se događa, znali biste zašto ljudi dobivaju potrgane pakete" Provjereno Prozor dnevnog boravka Zoranov je jedini prozor u svijet: Nakon devet godina netko ga se napokon sjetio

U potrazi za dupinima nismo trebali putokaz, jer, oni su svuda oko nas. Jedini uvjet je mirno more, jer kad su jaki valovi i vjetar, mala je šansa da ih se vidi. Tražili smo ih u mirnijim dijelovima oko Biševa. Pratili smo skupinu od deset dupina, koja se dosta bojala jer su majke bile s mladuncima. 'O mladuncima se brinu tri, četiri, pet godina, svaki mladunac kojeg imaju ne preživi, ako životinja živi 30-ak godina dakle njen raspon u kojem može imati mladunce je jako mali', rekao je Draško Holcer.

Najbrojniji su od svih vrsta kitova u hrvatskom dijelu Jadrana. Mogu narasti i do tri metra, a teški su od 100 do 500 kilograma. Draško i Vlado bave se istraživanjem ovih sisavaca. Uz povoljne vremenske uvjete, na brodu su od jutra do mraka. Prate kretanje dupina i pokušavaju ih prepoznati, a mnogima su upravo oni dali imena.

Prije 23 godine Draško je osnovao udrugu Plavi svijet. U suradnji s drugim organizacijama prati dupine napodručju Kornata i zapadnog dijela Istre. Koliko ih stavrno ima, nitko ne zna. Mi smo ih vidjeli više nego što smo očekivali.

Ožiljci dupina njihova su imena i prezimena

 'U principu stanemo kad naiđemo na koču, stanemo iza koče i pričekamo jedno pet minuta zato što kad oni rone oni rone u principu u lovu između tri, pet, sedam minuta, onda ako pričekate jedno pet minuta šansa je da će se pojaviti negdje iza koče', rekao je Draško.

Mogu narasti i do tri metra, a teški su od 100 do 500 kilograma Za razliku od viškog akvatorija, Lošinj je dobro poznato stanište dupina. Ožiljci koje imaju na leđnim perajama njihova su imena i prezimena i tako ih istraživači prate. Na ovom području ih ima više od 500.

'Evo Abe je jedan dobar primjer dupina s leđnom perajom koja se tijekom vremena jako puno izmijenila, ako pogledamo njegovu peraju iz 2002. godine vidjet ćemo da je imala samo dva mala ureza pri vrhu, a onda tijekom 2007., možemo vidjeti kako ona sada izgleda', rekla je Nikolina.

Nikolina sedam godina prati lošinjske dupine. Prva je u Hrvatskoj počela istraživanje o utjecaju buke koju stvaraju ljudi na dupine. 'Tijekom jedne sezone imamo jednu situaciju, a tijekom zime kada nema uopće brodova na ovom području imamo skroz suprotnu stvar, tako da je njima teško prilogoditi se na takve oscilacije', rekla je Nikolina.

Osjetilo sluha im je sve

Za snimanje podvodne buke koristi se hidrofon, podvodni mikrofon koji je spojen na snimač zvuka.

'Dogodilo se da se tijekom snimanja zvuka čuju i dupini naravno, baš smo nedavno čuli jedan tip zvuka kojeg oni proizvode da bi ošamutili ribu, a zovu se bangovi jer imaju dosta visok intenzitet zvuka i to je bilo prvi put u 10 godina snimanja zvuka da smo čuli tako nešto', dodala je Nikolina. Dupinima je osjetilo sluha sve, tako love ribu, međusobno komuniciraju is nalaze se u prostoru.

Ono što su danas dobri dupini nekada su bili obični. U našoj regiji smatraju se izumrlom vrstom. 50-ih godina prošlog stoljeća proglašeni su štetočinama. 'Jer naravno, kad naiđe veliko jato običnih dupina od 200, 300, 500 životinja na mrežu oni naprave štetu definitivno, a danas možemo razgovarati o tome da ta šteta mora biti prihvatljiva', rekao je Draško.

Desetkovana populacija

Međunarodna komisija za kitolov raspravlja o ukidanju moratorija na izlov kitova. U Norveškoj i Japanu masovan pokolj kitova u komercijalne svrhe normalna je stvar. U Japanu se danas jedu. Za svakog ubijenog dupina u prošlom se stoljeću kod nas dobivala novčana nagrada. na sreću, nedavnim istraživanjem iz zraka utvrđeno je da ih ima više nego što se mislilo. 'Prema podacima do kojih smo mi uspjeli doći u svega nekoliko godina ubijeno je više od 800 životinja i to je u svakom slučaju na neki način desetkovalo populaciju', rekao je Draško.

Sada su sve vrste morskih sisavaca zakonom zaštićene. Kazna iznosi od 35 do 40.000 kuna za namjerno ubijanje ili ugrožavanje. Ono što im najviše prijeti je slučajan ulov. Na žalost, i dalje ima pojedinaca koji love ribu ili tjeraju dupine dinamitom, a i plastične vrećice koje zabunom pojedu stoje ih života.

'Recimo da svake godine se pojavi jedna ili dvije životinje za koje definitvno možemo utvrditi da su namjerno ubijene', rekao je Draško. Lošinjski akvatorij mjesto je gdje su dupini zaštićeni, ili bi barem trebali biti. Lošinj je 2006. proglašen zaštićenom zonom i rezervatom. 'Mislim da ljudi znaju za zaštićeno područje, ali ne razumiju što to znači. Najveći problem je to što je zaštićeno područje proglašeno, a nikakvi zakoni ili propisi nisu doneseni ili propisani', rekao je Pete.

Mrtvo slovo na papiru

Drugim riječima mrtvo slovo na papiru. Pete je iz Velike Britanije, na Lošinju živi i radi već 12 godina, a svojedobno je predavao i na američkim sveučilištima. Danas se najviše bavi upravo zaštićenim područjem. 'S vremenom će Hrvati shvatiti da je Jadransko more i Jadranska obala dragulj Hrvatske', dodao je Pete.

Najpopularniji dupin svih vremena, Flipper, stvorio je percepciju o dupinima kao pitomim stvorenjima pa često ljudi požele skočiti u more među njih. Edukacijski centar u Lošinju, jedini takav u Hrvatskoj, pokušava djecu i odrasle naučiti nešto više o dupinima.

'Meni su dupini potpuna zagonetka'

'Ljudi koji dolaze ovdje, ima ih jako puno onih koji uopće ne znaju što trebaju očekivati pa traže delfinarij, traže ribe na kraju krajeva, uopće ne znaju ni da su sisavci', rekla je Andrea.

U edukacijskom centru možete i posvojiti dupina. Dupinu ste kum godinu dana, a novcem se financiraju njihova istraživanja. 'Jedan dio novca ostaje za centar, kako bi ga uvijek mogli unaprijediti, a drugi dio novca ide za istraživanje, znači benzin, oprema za brod i silni poravci koji jako puno novca zahtijevaju', rekla je Andrea. Dupini mogu živjeti i do 50 godina, ali prosječna starost im je između 30 i 35

'Meni su dupini totalna zagonetka, imam osjećaj da ovo što mi vidimo je samo mali dio njih i da ima puno toga o njima što mi ne znamo i upitno je da li ćemo ikad saznati', rekla je Nikolina. Za dupine zima nosi mir, a novo ljeto nama priliku da ih ugledamo. Zato usporite i dobro otvorite oči.